Taj podatak objavljen je u priručniku skupine autora "Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima", koja je predstavljena na zagrebačkom Sveučilištu, na kojem je, uz predstavnike pravosuđa bio i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Urednica knjige Zlata Đurđević rekla je da su se čak 34 presude odnosile na kazneni postupak, šest na zatvorski sustav, dvije na disciplinski postupak i jedna na materijalno-kazneno pravo, dok se presude u kojima nisu utvrđene povrede u osam slučajeva odnose na kazneni postupak a u jednom na zatvorski sustav.
Takav sastav presuda, kazala je Đurđević, upućuje na postojanje ozbiljnih sustavnih problema neusklađenosti kaznenog progona i postupaka te zatvorskog sustava s konvencijskim standardima. Osim sve veće raznolikosti presuda, po njezinim riječima, vidljivo je i da Sud svake godine donosi sve veći broj presuda protiv Hrvatske. To potvrđuje podatak po kojem je Sud 2011. i 2012. donio više presuda, njih 29, nego ukupno u prethodnih petnaest godina, kada ih je donio 25. Josipović je rekao da je knjiga utjecala na njega i da ga je motivirao predmet Maresti protiv Hrvatske u kojem je sud dosudio da za isto djelo osoba ne može procesuirati kazneno i prekršajno.
Josipović tu presudu smatra pogrešnom jer je po njemu Europski sud krivo protumačio doktrinu "idealnog stjecaja". U tom predmetu ga brine što Hrvatska u svom zastupanju nije učinila dovoljno i nije ukazala da predmet ide krivim putem. "Ako smo pogriješili treba ispraviti pogrešku i mora se učiniti sve da žrtve naših pogrešaka dobiju satisfakciju, ali ako nije riječ o pogrešci, onda to tako treba ustanoviti pred sudom", kazao je Josipović. Posljedice iz presude Maresti su, kazao je Josipović, dobre za nas, ali je bilo i loših jer je u nekim presudama hrvatskih sudova presuda Maresti shvaćena pogrešno.
Naime, kako je dodao, imali smo dramatičnih odluka u kojima su počinitelji pokušaja ubojstva bili oslobađani ili barem na jednoj instanci, gdje su sudovi, pozivajući se na Marestija, eskulpirali od odgovornosti za djela protiv života one koji su u prekršajnom postupku suđeni za prekršaj protiv javnog reda i mira. Odluka u predmetu Maresti protiv Hrvatske je dobrano uzdrmala hrvatski pravni sustav, ali je pridonijela nemalom broju izmjena u novom Kaznenom zakonu, u kojem su eliminirana kaznena djela koja su već obuhvaćena prekršajem, rekao je predsjednik Hrvatske udruge za europsko kazneno pravo Petar Novoselec.
Sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela kazao je da knjiga ima neograničeni vremenski značaj jer odluke Europskog suda vrijede za svagda. No, dodao je, nažalost odluke nemaju značaj koji u medicini obično imaju lijekovi koji iskorijenjenjuju bolest jer se utvrđene povrede događaju i u buduće. Za njega knjiga ima poseban značaj jer može utjecati na pojačani prihvat i potrebu primjene konvencije u odlukama hrvatskih sudova, a osobito Vrhovnog suda.
