Đuro Popijač je u ime HDZ-a zatražio da zakon ide u dva čitanja, usprotivivši se Vladinu prijedlogu da se zakon, za kojega smatra da će ionako opterećene građane dodatno opteretiti višom cijenom plina, donese po hitnom postupku. U dva bi se čitanja, naglasio je, Vladi omogućilo da "popravi greške kojima zakon obiluje", a stručnoj javnosti da svojim sugestijama zakon učini boljim. Popijač je kazao kako zakon dopušta da tarifna stavka za zajamčenu opskrbu bude viša od tarifne stavke za opskrbu krajnjim korisnicima, što, upozorio je, omogućuje da mali opskrbljivači s nižim cijenama propadnu, a zamijene ih veliki, s višim cijenama.
HDZ stoga predlaže da se zakonom propiše ograničenje da opskrbljivač koji zauzima mjesto drugoga ne može implementirati i tarifnu stavku koju je imao na nekom drugom području. Popijač je prigovorio i odredbi po kojoj zajamčenog opskrbljivača odabire Vlada uz suglasnost Ministarstva gospodarstva i regulatorne agencije, ističući da nisu navedeni jasni kriteriji po kojima se dobiva status zajamčenog opskrbljivača.
Zoran Vinković (HDSSB) također se zauzeo za ukidanje hitnog postupka, jer bez obzira na usklađivanje s europskim propisima, rekao je, uvijek ima osjećaj da nakon usklađivanja zakonodavstva "u EU trljaju ruke, jer je Hrvatska po svim zakonima u nepovoljnijem položaju nego zemlje osnivačice Unije". Naglasio je kako u HDSSB-u nisu protiv liberalizacije tržišta plina, ali da ne mogu prihvatiti tvrdnje vladajućih kako će zakon jamčiti zaštitu hrvatskih građana i industrije, s obzirom na to da Hrvatska, ustvrdio je, ima najskuplji plin u Europi - cijena plina u zadnje četiri godine porasla je, kaže, za čak 93 posto.
Mladen Novak (Hrvatski laburisti) kazao je kako usklađivanje s EU neće biti dobro za Hrvatsku ako ona ne iskoristi prednosti koje joj se otvaraju, te se ne ponaša u skladu s nacionalnim interesima, odnosno interesima svojih građana. "Hoćemo li to iskoristiti i ponašati se u skladu s interesima građana ovisi isključivo o nama, ili ćemo se ponašati u skladu s očekivanjima velikih korporacija i megafirmi, kako u Europi tako i u svijetu", poručio je.
Za najavljenu liberalizaciju energetskog sektora rekao je kako je to mogućnost, ne i najbolje rješenje, upitavši zašto bi državni monopol bio gori od monopola privatnog poduzeća. "Država mora zadržati onaj moment socijalnog, a privatnik ne mora i neće jer radi samo za profit", rekao je, uvjeren da će liberalizacija, sukladno dosadašnjoj europskoj i svjetskoj praksi, značiti skuplju cijenu za građane. Damir Kajin je u ime Kluba nezavisnih zastupnika kazao kako na zakon gleda kao na mogućnost da građani, kao što mogu birati telefonskog operatera ili u samoposluzi mlijeko pojedinog proizvođača, ubuduće mogu birati i plinskog opskrbljivača.
"Danas to možda izgleda futuristički, ali sutra će biti normalno", poručio je Kajin, pozdravljajući liberalizaciju energetskog sektora. Zauzeo se da kriterij najniže cijene ne bude presudan kod odabira najpovoljnije ponude za koncesiju na distribuciju plina, jer u Hrvatskoj, upozorio je, najniža cijena ne jamči najpovoljniju uslugu, već često izigravanje svih ostalih natječajnih kriterija.
Zakon je podržao i HNS, u ime kojega je Natalija Martinčević kazala kako zakon, sukladno europskim energetskim propisima, osigurava potpunu liberalizaciju hrvatskog energetskog sektora. Kao pozitivnu novinu navela je odredbu po kojoj će prirodni plin s hrvatskih plinskih polja biti namijenjen prvo opskrbljivačima, te će se moći izvesti tek nakon što ga preuzme distribucijski sustav. Vedran Babić (SDP) naglasio je prednosti restrukturiranja energetskog sektora za gospodarstvo i građane kao krajnje korisnike, kojima će se omogućiti lakši pristup opskrbljivačima na plinskom tržištu EU.
