U rezoluciji za koju je glasovalo 47 članova odbora, a šest ih je bilo protiv, ističe se važnost neovisnosti novinara kako "od unutranjih pritisaka - urednika, izdavača ili vlasnika - tako i od vanjskih - političkih ili ekonomskih lobija i drugih interesnih skupina". Također se naglašava važnost neovisnosti urednika radi sprječavanja vlasnika, vlada ili drugih zainteresiranih strana da se miješaju u sadržaj vijesti.
U tekstu se poziva Europska komisija da izradi prijedlog pravnih instrumenata "koji bi osigurali da zemlje članice obvežu medijski sektor da razvije profesionalne standarde i etički kodeks, što uključuje obvezu da se istakne razlika između činjenica i mišljenja u izvještavanju, potrebu točnosti, nepristranosti i objektivnosti, poštovanja privatnosti, obvezu da se isprave netočne informacije i pravo na odgovor."
Dodaje se da bi taj pravni okvir trebao uključivati i odredbu da medijski sektor uspostavi medijsko regulatorno tijelo, koje bi bilo neovisno od političkog ili vanjskog upletanja, a koje bi razmatralo žalbe protiv tiska na temelju profesionalnih standarda i etičkog kodeksa i koje bi imalo ovlasti donositi odgovorajuće sankcije.
U rezoluciji se izražava zabrinutost zbog netransparentnosti vlasništva u europskim medijima uz poziv Europskoj komisiji i zemljama članicama da osiguraju transparentnost vlasništva kako bi se jasno mogao utvrditi identitet vlasnika, njihove financije, pretjarena medijska koncentracija i kako bi se spriječilo medijske organizacije da prikrivaju posebne interese i omogućilo građanima da provjere kakvi interesi stoje iza medija.
Zemlje članice se pozivaju da uspostave jasne kriterije za imenovanje čelnika javnih medija, upravnih i medijskih vijeća te regulatornih tijela u skladu s načelima neovisnosti, integriteta, iskustva i profesionalnosti te da uspostave jamstva za neovisnost medijskih vijeća i regulatornih tijela od političkog utjecaja vlade, parlamentarne većine ili bilo koje druge društvene skupine.
U rezoluciji se također kaže da treba sačuvati "izbalansirani europski dualni sustav" u kojem privatni i javni mediji imaju svoju ulogu. "U multimedijalnom društvu, u kojem se povećao broj komercijalnih globalnih igrača, javni mediji su bitni", kaže se u rezoluciji.
Podsjeća se na "važnu ulogu javnih medija koje preko države financiraju građani kako bi zadovoljili njihove potrebe te na njihovu institucionalnu dužnost da osiguraju visokokvalitetne, točne i pouzdane informacije za različitu publiku, da trebaju biti neovisni od vanjskih pritisaka i privatnih i političkih interesa te da otvore prostor za niše koje možda nisu profitabilne za privatne medije, naglašava se da privatni mediji imaju slične zadaće u vezi s informacijama, posebice informacijama institucionalne i političke naravi poput onih u kontekstu izbora, referenduma itd. te se naglašava potreba da se zajamči profesionala neovisnost nacionalnih novinskih agencija i izbjegne stvaranje monopola nad vijestima".
Također se naglašava važnost "primjerenog, proporcionalnog i stabilnog financiranja javnih medija kako bi se zajamčila politička i ekonomska neovisnost, tako da javni mediji mogu ispuniti svoju ulogu, socijalnu, obrazovnu, kulturnu i demokratsku". Također se izražava zabrinutost zbog "tendencije u nekim zemljama članicama" da smanjuju proračunska izdvajanja za javne medije, što smanjuje njihovu sposobnost da ispunjavaju svoju zadaću te poziva zemlje članice da se "suprotstave takvom trendu i osiguraju njihovo stabilno, održivo, primjererno i predvidivo financiranje".
Članovi odbora u rezoluciji su izrazili mišljenje da bi Europska komisija trebala nadzirati utjecaj promjene medijskih zakona i njihov učinak na medije, poštovanje slobode i pluralizma medij te o tome objavljivati godišnja izvješća, zajedno s prijedlozima i preporukama. U rezoluciji se kaže da je ekonomska kriza teško pogodila novinare, a najteže one novinarske žanrove koji su skuplji ili kojima treba više vremena za razvoj, poput istraživačkog novinarstva, reportaža i dopisnišatva u EU- i svijetu.
