Tako bi nakon dvadeset godina problem prenesene štednje Ljubljanske banke trebao, ako ne u potpunosti biti raspleten, a ono barem stavljen u okvir u kojem će se pokušati pronaći njegovo rješenje. Radi se o kompromisu kojim su obje strane izrazile zadovoljstvo, Slovenija jer je vratila pitanje Ljubljanske banke u okvir sukcesijskih pregovora, za što se cijelo vrijeme zalagala, a Hrvatska je dobila otvoren put prema EU-u, pri čemu tužbe hrvatskih banaka o prenesenoj štednji nije povukla već ih stavila, kako je rekao premijer Milanović, "u zastoj".
Stoga su oba premijera u četvrtak, nakon što su memorandum u Zagrebu parafirali prva potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić i državni tajnik u kabinetu slovenskog premijera Tone Kajzer, izrazili zadovoljstvo postignutim dogovorom. Za Hrvatsku nema nikakve štete od potpisivanja memoranduma na temelju kojeg će se pitanje Ljubljanske banke rješavati u sklopu pregovora o sukcesiji dok će hrvatska osigurati zastoj sporova vezanih uz prenesenu štednju, rekao je tada Milanović. Janša je rekao da je Slovenija sporazumom postigla ono što je bio njezin interes a to je da se pitanje vrati u okvir sukcesijskih pregovora.
Obje su vlade u memorandumu izrazile odlučnost da se čim prije nađe sveobuhvatno rješenje za pitanje Ljubljanske banke, a u tu svrhu nastavit će se s aktivnim pregovorima pod okriljem Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu na tragu ugovora o sukcesiji. Hrvatska vlada osigurat će da se ne pokreću nikakvi novi sudski ili drugi postupci u odnosu na pitanje prenesene devizne štednje. "Vlada Republike Slovenije obvezuje se odmah u Državnom zboru pokrenuti postupak za ratifikaciju ugovora o pristupanju Republike Hrvatske EU s ciljem da se postupak ratifikacije dovrši čim prije nakon potpisivanja ovoga memoranduma", stoji u memorandumu.
Pristupni ugovor, po predočenom planu ratifikacije u Sloveniji, trebao bi biti ratificiran do kraja ožujka. Europska komisija pozdravila je u četvrtak dogovor između Hrvatske i Slovenije i na tome čestitala objema zemljama. Dogovor dviju strana odnosi se samo na prenesenu štednju, odnosno na onu koju su hrvatske štediše 90-tih prenijele na domaće banke koje su im je zatim isplatile iz državnog proračuna.
Što se tiče štednje koja nije prenesena, bilo da se radi o štedišama iz Hrvatske, BiH, Srbije ili Makedonije, oni puno očekuju od Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je krajem 2012. već donio jednu nepravomoćnu presudu na temelju tužbe trojice štediša iz BiH po kojoj bi oni trebali biti obeštećeni od strane slovenske države. Tako je i premijer Milanović rekao da će se zapravo pitanje Ljubljanske banke rješavati pred Europskim sudom za ljudska prava koji je "već donio jednu presudu koja u biti Sloveniju obvezuje da taj novac vrati svim štedišama.. iz Srbije, BiH i Hrvatske. To je glavno sudište gdje će se ta stvar rješavati", rekao je Milanović.
