Glavni razlog rebalansa proračuna je korekcija projekcije gospodarskog rasta u ovoj godini s 1,8 posto na 0,7 posto, istaknuo je na sjednici Vlade zamjenik ministra financija Boris Lalovac. Na smanjenje projekcije rasta najviše su utjecali usporavanje ekonomske aktivnosti u EU, posebice među hrvatskim trgovinskim partnerima, negativna kretanja u hrvatskom gospodarstvu te smanjenje obujma investicija javnog sektora. Lalovac ističe kako se rebalansom nastavlja fiskalna konsolidacija, jer se proračunski deficit smanjuje s ranije planiranih 10,9 milijardi kuna na 10,2 milijarde kuna. Time će deficit s 3,2 posto BDP-a biti smanjen na 3 posto BDP-a. Također, manjak proračuna konsolidirane opće države iznosit će 11,5 milijardi kuna, odnosno 3,4 posto BDP-a, što je 0,5 postotnih bodova manje nego što je dosad bilo predviđeno.
Ukupni rashodi iznose 123,6 milijardi kuna, što je 874 milijuna kuna manje nego u prvotnom proračunu. Rashodi su smanjeni ministarstvima gospodarstva za 270 milijuna kuna, obrane za 153 milijuna kuna, poljoprivrede za 130 milijuna kuna, zdravlja za 120 milijuna kuna. Rebalansom je smanjenje prihoda predviđeno i kod Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za 107 milijuna kuna, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU za 104 milijuna kuna te Ministarstva poduzetništva i obrta za 35 milijuna kuna. Povećanje rashoda predviđeno je samo kod Vlade za 5,2 milijuna kuna te za neke projekte Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u iznosu od 40 milijuna kuna, dok su ministarstva financija te rada i mirovinskog sustava obavili preraspodjele ne mijenjajući svoj limit.
Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako je Vlada donijela takvu političku odluku jer su znanstveni projekti "stvari koje se polako i dugo rade i time želimo preokrenuti trendove". Lalovac je napomenuo da je značajna konsolidacija napravljena i kod izvanproračunskih korisnika kao što su Hrvatske vode i Hrvatske ceste, koji će smanjiti svoje investicije, a time i manjak za 1,1 milijardu kuna. Sveukupni manjak izvanproračunskih korisnika tako iznosi 1,3 milijarde kuna ili 0,4 posto BDP-a. Lalovac je naglasio da nisu dirane ni plaće niti mirovine, već je dinamika ostvarivanja nekih kapitalnih projekata "samo postavljena u realnije okvire".
Krajem prošle godine očekivali smo snažniju dinamiku u prvom kvartalu ove godine, a evidentno je da imamo problema u konsolidaciji privrede, pogotovo u građevini, kazao je. Građevinske tvrtke nisu završile procese restrukturiranja, nadamo se da će se to završiti u četvrtom ili petom mjesecu pa intenziviranje radova očekujemo u drugom dijelu godine, rekao je Lalovac dodajući kako zbog toga smatra da izmjene proračuna neće imati značajniji utjecaj na gospodarski rast. Objasnio je i kako je rezultat korekcije rasta BDP-a s 1,8 posto na 0,7 posto smanjenje projiciranih proračunskih prihoda za 1,5 milijardi kuna, no zbog planiranih jednokratnih prihoda u iznosu od 1,3 milijarde kuna te niza mjera za bolju naplatu, smanjenje prihoda je manje.
Tako su ukupni prihodi rebalansom projicirani na 113,4 milijarde kuna, što je 254 milijuna kuna manje od originalnog plana. Naime, povećanje prihoda bilježi se od uplate dobiti HNB-a u iznosu od 380 milijuna kuna, dobiti Ine u iznosu od 250 milijuna kuna, te prihoda od prodaje dionica HANDA-e u JANAF-u po osnovi usklađenja zaliha naftnih derivata u iznosu od 627 milijuna kuna. Rebalasom su prihodi od poreza planirani u iznosu od 66,2 milijarde kuna, što je smanjenje za 951 milijun kuna, a najveće se smanjenje bilježe prihodi od PDV-a (za 461 milijun kuna, na 43 milijarde kuna) te od posebnih poreza i trošarina (za 358 milijuna kuna, na ukupno 11,8 milijardi kuna), kao rezultat smanjenja ekonomskih aktivnosti.
Proračunom su od socijalnih doprinosa planirani prihodi od 37,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 439 milijuna kuna u odnosu na originalni proračun. Ta je projekcija, kako se objašnjava, izrađena na temelju očekivanja kretanja na tržištu rada uz cjelogodišnje učinke smanjenja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje te bolje naplate doprinosa.
