Postignutim sporazumom, s kojim je Cipar izbjegao kolaps svog bankarskog sustava nekoliko sati prije isteka krajnjeg roka, predviđa se zatvaranje druge najveće ciparske banke Laiki i teški gubici za neosigurane štedne uloge iznad 100.000 eura, uključujući i one bogatih Rusa. Sporazum je postignut nakon maratonskih pregovora između ciparskog predsjednika Nicosa Anastasiadesa i čelnika Europske unije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
"Imamo sporazum koji je u interesu Ciprana i EU-a", izjavio je ciparski predsjednik Anastasiades. Sa zadovoljstvom objavljujem da je postignut novi dogovor do kojeg je bio težak put, kazao je čelnik euroskupine Jeoren Dijsselbloem. Plan, koji su potvrdili ministri financija eurozone, poštedit će Cipar financijskog kraha uz zatvaranje druge najveće banke Laiki i prenošenje uloga manjih od 100.000 eura u Banku Cipra (Bank of Cyprus) kako bi se stvorila tzv. "dobra banka".
Depoziti iznad 100.000 eura, koji po zakonima EU-a nisu zajamčeni, bili bi zamrznuti i koristili se za rješavanje dugova, a banka Laiki bila bi praktično ugašena, uz gubitak tisuća radnih mjesta. Glasnogovornik EU-a rekao je da na pologe u ciparskim bankama ne bi bili nametnuti nikakvi porezi. Prije više od tjedan dana, euroskupina je postigla dogovor o pomoći Cipru u visini od 10 milijardi eura, a u zamjenu za tu pomoć Cipar je oporezivanjem bankovnih pologa trebao osigurati 5,8 milijardi eura.
Po tom dogovoru, svi polozi do 100.000 eura oporezivali bi se po stopi od 6,75 posto, a preko toga iznosa po stopi od 9,9 posto. Početkom prošlog tjedna je to promijenjeno na način da se polozi do 20.000 eura ne oporezuju. Međutim, ciparski parlament je u utorak odbacio prijedlog poreza na sve depozite. Visoki izvor uključen u pregovore je rekao da je Anastasiades u jednom trenutku zaprijetio da će podnijeti ostavku, ako pred njega budu stavljeni preveliki zahtjevi.
Diplomati EU su rekli da se ciparski predsjednik, koji je prebačen u Bruxelles s privatnim zrakoplovom u najmu Europske komisije, u pregovorima borio da očuva poslovni model Cipra kao "offshore" financijskog centra koji privlači ogromne svote novca od bogatih Rusa i Britanaca. Ključni problemi u sporu su bili kako će Cipar prikupiti 5.8 milijardi eura iz svog bankarskog sektora za vlastito financijsko spašavanje, te kako restrukturirati i riješiti njegove prevelike banke.
Cipar je porezna oaza, koja niskim porezima privlači velike količine kapitala iz inozemstva, uglavnom iz Rusije. Tako se došlo do toga da je bankarski sektor preko sedam puta veći od snage ciparskog gospodarstva. Stoga, u eurozoni inzistiraju da se bankarski sektor smanji na razinu koja će biti primjerena realnom gospodarstvu, što u konačnici vodi tome da Cipar prestane biti porezni raj i odredište za pranje novca. Poljuljane ciparske banke drže 68 milijardi eura u depozitima, uključujući i 38 milijardi u polozima većim od 100.000 eura, što su enormne svote za otok s 1.1 milijuna stanovnika koji nikada ne bi mogao sam održati takav veliki financijski sustav.
