"Dvadeset mjera koje sam predložio su mjere na kojima treba još raditi ako ih Vlada i Sabor prihvate, no ne samo oni, nego i neki drugi igrači, poput Hrvatske narodne banke, mogu najugroženijima olakšati težak položaj danas", rekao je Josipović. "Očekujem da se strasti spuste jer obično - kad izađete s malo oštrijim inicijativama - bude reakcija, osobito one prve budu malo tvrđe, a kad se stvari malo slegnu, da će se iz tih 20 mjera znati izvući nešto pozitivno.
Da ne vjerujem u hrvatske institucije - Sabor, Vladu, HNB i sve druge kojih se tih 20 mjera tiče, vjerojatno ne bih ni izlazio s njima", rekao je predsjednik Josipović odgovarajući na novinarsko pitanje nakon razgovora s europskim povjerenikom za proširenje Europske unije Štefanom Fueleom. Na pitanje kako ocjenjuje izjavu predsjednika Hrvatske udruge banaka Zorana Bohačeka da u Hrvatskoj nema dužničke krize ni dužničkog ropstva jer 95 posto građana vraća kredite, predsjednik Republike jučer je rekao kako je iznenađen tom tvrdnjom jer - kad postoji 126 milijarda kuna duga, od kojih gotovo 12 milijarda duguju građani koji ih ne mogu otplatiti - "što je to nego dug".
"Sasvim sigurno je jedan pogled sa strane banaka, a sasvim drugi sa strane građana koji duguju te silne milijarde i za njih sasvim sigurno postoji dužnička kriza", smatra predsjednik Josipović.Uvođenje instituta osobnog bankrota, izmjene Ovršnog zakona, nadzor nad formiranjem kamatne stope, otpis dugova, reprogram i moratorij na otplatu kredita i transformiranje kredita u francima dio su od 20 preporuka za olakšanje dužničke krize građanima koje je predsjednik Republike Ivo Josipović u subotu uputio Vladi i Hrvatskome saboru.
Predsjednik Josipović sa zajedničke sjednice svojega Gospodarskog savjeta i Vijeća za socijalnu pravdu uputio je izvršnoj i zakonodavnoj vlasti preporuke koje bi trebale dužnicima olakšati teret dugova te im omogućiti rješavanje dužničkih problema i novi početak.
