U priopćenju podsjećaju kako su na to ukazali i kroz "Deklaraciju o neodrživost zakonskih rješenja u prijedlogu Zakona o zaštiti prirode kojima se ograničava održivi razvoj Hrvatske", a i dalje se pitaju "je li se prilikom planiranja mreže uopće vodilo računa o strateškim interesima Hrvatske".
"Nikada nismo tvrdili da u područjima u sklopu proglašene ekološke mreže neće biti moguća gradnja. Ipak, ponovno upozoravamo na bitnu odredbu iz Zakona o zaštiti prirode, a prema kojoj pokretanje postupka utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta nije moguće sve dok Europska komisija na, tzv. biogeografskim seminarima, ne potvrdi naša područja ekološke mreže značajna za očuvanje prirodnih stanišnih tipova i divljih vrsta", navode iz HKIG.
Pritom naglašavaju da je, prema objašnjenju predlagača, predviđeno trajanje procesa pregovora s Europskom komisijom dvije do tri godine nakon pristupanja. "Istovremeno, obeshrabruje činjenica da Slovenija ili Češka još uvijek nisu okončale postupak verifikacije svojih ekoloških mreža, devet godina nakon pristupanja Europskoj uniji, a morale su proći i prolaze isti postupak koji očekuje i nas", upozoravaju građevinari.
"Budući da je u ingerenciji zemalja članica EU da propišu odgovarajuće mjere zaštite prirode, možemo se upitati je li proglašenje ekološke mreže u tolikom opsegu jedino i najbolje moguće rješenje ili se pojedina područja od strateškog interesa za projekte, koji će donijeti oporavak i razvoj Republike Hrvatske, mogu izdvojiti iz mreže i istovremeno za njih propisati zaštitne mjere", pitaju se iz HKIG i smatraju da bi se kroz njihov prijedlog mogla "očuvati priroda na koju smo tako ponosni" i ne bi 'vezali ruke' moratorijem koji će stupiti na snagu proglašenjem Zakona.
