Potpora ministara omogućuje nekolicini zemalja eurozone, uključujući Njemačku i Finsku, da u nacionalnim parlamentima zatraže pristanak za trogodišnji paket pomoći, kako bi se sporazum o zajmu s Nikozijom potpisao do 24. travnja. Prvu tranša zajma, od kojeg 9 milijardi eura daju zemlje eurozone, a jednu milijardu eura Međunarodni monetarni fond (MMF), Nikozija bi trebala primiti sredinom svibnja.
Cipar je isti dan objavio da razmišlja o tome da ranije iskoristi novac iz strukturnih fondova Europske unije kako bi podupro posustalo gospodarstvo i nije zatražio veći iznos pomoći od eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od dogovorenih 10 milijardi eura. Ciparski predsjednik Nikos Anastazijades kazao je novinarima u Nikoziji da će uputiti pismo predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu i predsjedniku Europskog vijeća Hermanu Van Rompuyu u kojem će od njih tražiti dodatnu pomoć, s obzirom na tešku ekonomsku situaciju na otoku.
"U pitanju je zahtjev za većom potporom i financijskom pomoći naših partnera u EU u srednjoročnoj perspektivi s obzirom na financijsku i ekonomsku situaciju s kojom se Cipar suočava", pojasnio je. "Primjerice, traži se da se pronađe način da se novac iz strukturnih fondova bolje upotrijebi kako bi se pomoglo Cipru", dodao je. Međunarodni zajmodavci prognozirali su da će se ciparsko gospodarstvo ove godine smanjiti gotovo devet posto, te gotovo četiri posto u 2014., da bi u 2015. ponovo zabilježilo rast.
Novac za strukturne projekte isplaćuje se iz dugoročnog proračunskog okvira EU-a i koristi se za sufinanciranje projekata u manje razvijenim zemljama kako bi se podupro njihv gospodarski rast. Kako bi pokrio svoje financijske potrebe tijekom iduće tri godine, sam Cipar će morati namaknuti 13 milijardi eura, a veći dio te svote osigurati zatvaranjem svoje banke Laiki te restrukturiranjem Ciparske banke.
