"Za nekoliko tjedana hrvatski put prema članstvu bit će završen. Nema sumnje da je zemlja u potpunosti spremna za članstvo. Hrvatska 1. srpnja ne bi trebala razumjeti kao kraj, nego kao početak novog razdoblja koje će donijeti nove izazove, nove prilike i odgovornosti. Članstvo u Europskoj uniji zlatna je prigoda za Hrvatsku, za pobošljanje zemlje, za poboljšanje funkcioniranja državnog aparata, za gospodarski rast", rekao je u raspravi parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku, češki socijaldemokrat Libor Rouček.
Zastupnici su raspravljali o prijedlogu rezolucije o pretpristupnom monitoringu i pripremljenosti Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji. Riječ je o zadnjoj rezoluciji o kojoj će zastupnici glasovati u četvrtak. U raspravi koja je trajala sat vremena sudjelovali su predstavnci svih političkih skupina u Europskom parlamentu i svi su istaknuli da Hrvatska zasluženo ulazi u Uniju te da treba nastaviti s reformama posebice u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, rješavanju gospodarske krize. U ime predsjedništva Vijeća EU-a u raspravi je sudjelovala irska ministrica za europke poslove Lucinda Creighton, a u ime Komisije povjerenik za proširenje Štefan Fuele.
Fuele je u svom istupu istaknuo da je Hrvatska danas uvelike različita zemlja u odnosu na onu koja je započela pristupne pregovore te ponovio da nema nikakve potrebe za postpristupnim monitoringom budući da ulazi posve spremna. Nizozemska zastupnica iz stranke Zelenih Marije Cornelissen, koja je znala biti vrlo kritična prema Hrvatskoj, odala je priznanje na postignutom napretku u području manjinskih i ženskih prava, prava LGBT osoba i demokracije. "Procesi za koje je u mojoj zemlji trebalo 40-tak godina u Hrvatskoj su se dogodili u deset ili manje godina. To ne znači da je Hrvatska već sada potpuni raj na zemlji", rekla je Cornelissen dodajući da posao ne smije biti zaustavljen nakon 1. srpnja, naročito što se tiče gospodarstva i visoke stope nezaposlenosti.
Slovenska zastupnica Tanja Fajon izrazila je zadovoljstvo skorim ulaskom Hrvatske, ali je neizravno upozorila Zagreb da ne poštuje Memorandum o suglasnosti dviju vlada kojim je dogovoren način rješavanja pitanja Ljubljanske banke u okviru sukcesije. "Vjerujem da će nam naša južna susjeda postati još bliža partnerica u političkom i gospodarskom smislu. Kada god smo rješavali otvorena pitanja između Hrvatske i Slovenije na kraju smo uvijek pronašli rješenje. To ističem jer se u Hrvatskoj nastavljaju postupci protiv Ljubljanske banke unatoč nedavnom Memorandum kojim su dvije vlade dogovorile način rješavanja toga pitanja. Hrvatska se obvezala da će zaustaviti sve postupke dok se ne pronađe cjelovito rješenje za taj spor u okviru sukcesije", rekla je Fajon.
Početkom travnja na zagrebačkom općinskom sudu, opunomoćenica Privredne banke Zagreb je sukladno dogovoru hrvatske i slovenske vlade predložila zastoj postupka na godinu dana, dok je odvjetnik Ljubljanske banke istaknuo da memorandum određuje mirovanje tužbi dok se ne nađe rješenje za taj spor i da se to ne može vremenski ograničiti. U raspravi je također istaknuto da Hrvatska treba pomoći svojim susjedima na njihovu putu prema Europskoj uniji, naglašavajući da zapadni Balkana ne smije ostati "crna rupa unutar EU-a". Slovački zastupnik Eduard Kukan i Britanac Charels Tanock spomenuli su u svojim istupima uvođenje ćirilice u Vukovaru i izrazili zabrinutost zbog otpora tome. "Poštovanje prava manjina spada u temeljne europske vrijednosti", rekao je Kukan.
Više zastupnika je čestitalo novoizabranim kolegama koji su na europskim izborima izabrani za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, ali su izrazili zabrinutost zbog vrlo niskog odaziva. "Čestitam našim novima kolegama i iz svog iskustva mogu reći da su izabrani za najljepši posao na svijetu", rekla je zastupnica Cornelissen. Neovisni britanski zastupnik Andrew Henry William Brons iz euroskeptične i desne Britanske nacionalne stranke upozorio je Hrvatsku da ulaskom u EU gubi suverenost, koju je teško stekla. Osvrnuvši se na ocjenu Komisije o zrelosti hrvatske demokracije, Brons je rekao kako se "nada da je demokracija zarazna pa da će prijeći i na Europsku uniju.".
Zastupnici će u četvrtak glasovati o prijedlogu rezolucije, koji je 18. veljače izglasan na Odboru za vanjske poslove na temelju izvješća koji je sastavio parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Libor Rouček te o 13 amandmana koji su podneseni na taj prijedlog. Od tih 13 amandmana, tri je podnijela njemačka zastupnica Zelenih Franziska Katharina Brantner, a 10 parlamentarni izvjestitelj Libor Rouček. U jednom od tih amandmana, zastupnica Brantner se osvrnula i na predstojeći referendum u Dubrovniku o izgradnji sportsko-rekreacijskog centra s golfskim igralištem na Srđu.
"Europski parlament poziva hrvatske vlasti da osiguraju primjerenu organizaciju predstojećeg referenduma u Dubrovniku, koji se odnosi na infrastrukturne projekte koji mogu trajno utjecati na socijalno-ekonomsku i ekološku održivost i urbani razvoj lokalne zajednice; poziva hrvatske vlasti da ozbiljno uzmu u obzir mogući negativni ekološki i socijalni učinak takvih projekta", glasi amandman zastupnice Zelenih. Brantner predlaže da se u tekstu rezolucije "izrazi zabrinutost zbog gospodarskog pada" i visoke stope nezaposlenosti, koji iznosi nešto ispod 20 posto. Izvjestitelj Rouček je predlažio da se u rezoluciji pozdravi ishod izbora za Europski parlament u Hrvatskoj i izrazi žaljenje zbog slabe izlaznosti.
"Europski parlament pohvaljuje aktivnosti i konstruktivan doprinos hrvatskih promatrača u Europskom parlamentu; pozdravlja ishod izbora za hrvatske članove Europskog parlamenta održane 14. travnja 2013., ali žali zbog niske izlaznosti; veseli se tome da pozdravi zastupnike Europskog parlamenta iz Hrvatske 1. srpnja 2013.", kaže se u Roučekovu amandmanu. Rouček također predlaže da se u rezoluciji primi na znanje završno izvješće Europske komisije o monitoringu od 26. ožujka u kojem je Komisija ocijenila da je Hrvatska ispunila svih 10 zadaća koje je trebala obaviti do dana pristupanja.
Parlamentarni izvjestitelj također predlaže amandman u kojem bi se pozdravila ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu nakon što je potpisan memorandum o razumijevanju o rješavanju pitanja Ljubljanske banke. U tom amandmanu se pozivaju "Hrvatska i njezini susjedi da se aktivno angažiraju na rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja u skladu s međunarodnim obvezama, s načelom dobrosusjedstva i regionalne suradnje".
