Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić pojasnio je da se Ekonomskim programom Hrvatska uključuje u Europski semestar, što je instrument koordinacije ekonomskih politika država članica EU i ekonomske politike EU usmjerene na ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020. Ekonomski program sastoji se od konvergencijskog programa s makroekonomskim i fiskalnim okvirom i nacionalnog programa reformi koji definira kratkoročne i dugoročne reformske mjere.
U njemu nismo odstupili od dosadašnjih smjernica makroekonomske i fiskalne politike, što znači da je projicirani rast BDP-a za ovu godinu 0,7 posto, a očekujemo ubrzanje rasta idućih godina, na 2,4 posto u 2014., te na 3,5 posto u 2015. i 2016. godini, rekao je Grčić. Zaposlenost će u 2013. nastaviti padati, ali bi iduće godine s gospodarskim rastom trebalo doći do zaokreta trenda i rasta zaposlenosti. Tome u prilog govore i podaci da unatoč procesu restrukturiranja gospodarstva, uslijed čega raste broj nezaposlenih, u prva tri mjeseca ove godine ipak imamo preko 30 posto više novog zapošljavanja nego lani, kaže Grčić.
U programu se također planira da će inflacija u 2013. iznositi 3,2 posto, a potom će usporiti na 2,3 posto u 2014., te 2 posto u 2015. i 2016. godini. Deficit proračuna opće države trebao bi se kontinuirano smanjivati, s 3,6 posto BDP-a u ovoj godini na 3,4 posto u 2014., te na 3,1 posto u 2015. i 2,6 posto u 2016. To nam mora biti imperativ i na tome će Europska komisija sigurno inzistirati nakon našeg ulaska u EU, smatra Grčić. Jedan od ključnih ciljeva je zaustavljanje rasta javnog duga kako ne bi prešao 60 posto BDP-a. Stoga se planira da dug sa sadašnjih 56,2 posto u iduće dvije godine poraste na 57,5 posto, da bi se 2016. smanjio na 57 posto.
Svi ciljevi EU-ove ekonomske politike izrazito su aktualni i kod nas, a vezani su za zapošljavanje, ulaganje u istraživanje i razvoj, klimatske promjene, obrazovanje i smanjenje siromaštva. Primjerice, stopa zaposlenosti u Hrvatskoj trenutno iznosi svega 57 posto, a cilj naveden u strategiji Europa 2020. je 75 posto. Za Hrvatsku je to pitanje ključni uvjet razvoja, napomenuo je Grčić. Premijer Zoran Milanović rekao je da Ekonomski program osigurava komunikaciju s Europskom komisijom u cilju izbjegavanja ekstremnog proračunskog deficita.
Europska komisija jako je rigorozna u tim stvarima, upozorio je Milanović dodavši kako to nije ni bilo među temama u pregovorima o ulasku u EU. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić naglasila je kako je s izradom Ekonomskog programa Hrvatska prvi put pozvana da sudjeluje u nečemu što će postati njezinom obvezom kada postane članicom EU. Bilo bi korisno da iz tog dokumenta, kao i ostalih koji se odnose na hrvatsku ekonomsku strategiju, počnemo stvarati mozaik u skladu s kojim ćemo dizajnirati naše politike, dodala je Pusić.
