Blokada sustava trebala bi biti vrhunac u nizu prosvjeda koje su sindikati isplanirali, a koji će početi 1. svibnja, na Međunarodni praznik rada, velikim prosvjednim skupom na Trgu bana Jelačića u organizaciji svih pet sindikalnih središnjica. Idući javni skup sindikati javnih i državnih službi planiraju organizirati na dan izborne šutnje. Javni i državni službenici, koje vlast i neki privatni mediji nazivaju "parazitima", na referendumu će se izjasniti jesu li spremni blokirati usluge građanima, kako bi svi vidjeli kako je to kada ne radi ono što mnogi smatraju da im je bogomdano, poručio je na konferenciji za novinare predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec.
"Možete li zamisliti početak turističke sezone s kolonama automobila od hrvatske granice do Austrije, kolone duge stotine metara pred šalterima, liječnike koji rade kao nedjeljom i praznikom, ili sustav obrazovanja u kojem se ne zaključuju ocjene, ne organiziraju ispiti, ni upisi u škole i fakultete", rekao je Mihalinec. Sindikalni povjerenici koji su ispunili anketne upitnike o mogućim akcijama u vrlo velikom postotku izjasnili su se za radikalne oblike prosvjeda, pa i najubojitije oružje sindikata kao što je blokada sustava, a sindikalni čelnici vjeruju da će takve akcije razumjeti i podržati i građani.
Dio građana mogao bi zbog naših akcija imati određenih problema, priznaje čelnik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, ali to je neizbježno kada javne ili državne službe štrajkaju. Uostalom, ne mora značiti da će svi biti nezadovoljni što ostaju bez usluga državnog aparata, dometnuo je predsjednik Sindikata policije Dubravko Jagić, jer policajac može, primjerice, odlučiti da nekom nemarnom građaninu ne naplati kaznu ako ga uhvati u vožnji bez sigurnosnog pojasa. Ribić je pak nabrojao sindikalne zahtjeve upućene Vladi: vraćanje otetih prava, povlačenje odluka kojima se derogiraju kolektivni ugovori, usklađivanje plaća u javnim i državnim službama s drugim sektorima, hitna izmjena Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, javna isprika vlasti zbog šikaniranja službenika i smjene kompromitiranih ministara, te promjena ekonomske politike.
Pet godina krize jasno pokazuje da politika štednje ne može izvući zemlju iz recesije, da smanjivanje proračunskog deficita i zaduženja treba provesti tek nakon što se osigura gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta. Hrvatska još ima prostora za zaduživanje, a od smanjenja deficita ne treba raditi dogmu, prvo treba izgraditi zdravu ekonomiju, kaže Ribić koji se pritom poziva na nobelovce Paula Krugmana i Josepha Stiglitza, koji su već odavno procijenili da politika štednje ne može pobijediti krizu. Ako najavljeni prosvjedi i blokade ne natjeraju vlast da promijeni svoj politički smjer, sindikalci najavljuju da će najesen organizirati referendum za prijevremene izbore. Pritom tvrde da ne zagovaraju nijednu političku opciju jer su za sadašnje stanje krivi i SDP i HDZ.
