Sadašnji zakon, koji je u primjeni od 1997. godine, pokazao se neefikasnim upravo u nastojanju da smanji broj ozljeda i smrtnih slučajeva, jer je u razdoblju od 1997. do 2011. zabilježeno 317.774 ozljeda na radu, a između 1997. i 2010. čak 734 poginulih radnika, rekao je Mrsić na konferenciji "Zajedno u sustavu zaštite na radu - prevencijom do zdravog i sigurnog radnog mjesta", koju je organizirao Savez samostalnih sindikata Hrvatske.
Cilj novog Zakona je pojačati suradnju medicine rada, stručnjaka zaštite na radu, poslodavaca, radnika i sindikata kako bi se broj ozljeda na radu do kraja 2016. smanjio za pet posto godišnje. U istom roku želi se smanjiti broj profesionalnih bolesti za 10 posto godišnje, te također za 10 posto broj radnika koji zbog bolesti odlaze u invalidsku mirovinu.
Novi zakon predviđa jači nadzor nad stručnošću i zakonitošću rada osoba ovlaštenih za zaštitu na radu, one će morati imati licencu koja će se obnavljati svakih nekoliko godina, kao i korištenje sustava Data Collector koji će prikupljati, obrađivati i interpretirati sve podatke vezane uz ozljede na radu.
Zakonom se troškovi zaštite na radu definiraju isključivo kao troškovi poslodavca, tako da su radnici tu oslobođeni bilo kakvih davanja, te se nastoji zaštititi posebno osjetljive skupine radnika. Mrsić je najavio i da će ubrzo biti donesen Zakon o mobingu. Po neslužbenim podacima Državnog inspektorata, lani je evidentirano ukupno 1096 teško ozlijeđenih radnika i 33 smrtno stradalih na radu.
Broj teško ozlijeđenih zadnjih je godina neprestano u padu (2008. bilo je gotovo 400 teško ozlijeđenih više nego lani), dok je broj smrtnih slučajeva već godinama otprilike isti. Među poginulima i dalje je najviše radnika u građevinarstvu, lani ih je bilo 10, no u zadnje vrijeme broj smrtno stradalih građevinaca pada, a povećava se broj poginulih u prerađivačkoj industriji. Državni inspektorat lani je zabilježio ukupno 4148 prekršaja iz područja zaštite na radu, te je kazneno prijavio 63 prekršitelja.
