Komisija je objavila strateške smjernice, koje ne predstavljaju zakonsku obvezu, nego niz mjera koje zemlje članice mogu poduzeti dobrovoljno s ciljem poticanja ekonomski, socijalno i ekološki održive industrije, koja potrošačima može osigurati zdravu i visokokvalitetnu morsku hranu. "Akvakultura može pridonijeti smanjivanju jaza između sve veće potrošnje morskih proizvoda i sve tanjeg ribljeg fonda i istodobno potaknuti rast i zapošljavanje", izjavila je na konferenciji za novinare povjerenica za pomorske poslove i ribarstvo Maria Damanaki.
Komisija predlaže pojednostavljenje admistrativne procedure za otvaranje novih uzgajališta i preporučuje zemljama članicama da osiguraju jednu adresu na kojoj se mogu dobiti sve potrebne dozvole, tzv. one-stop-shop. "Danas odobravanje dozvole za podizanje novog uzgajališta može potrajati i do tri godine, što naravno odvraća investitore", rekla je Damanaki. Oko 10 posto plodova mora potrošenih u Europskoj uniji dolazi iz europskog uzgoja, 25 posto otpada na ulov europskih ribara, a ostalih 65 posto se uvozi iz trećih zemalja. Povjerenica Damanaki odbacuje kritike ekoloških organizacija koje ističu da akvakultura stvara više problema nego što ih rješava i da ne pridonosi očuvanju bioraznolikosti i okoliša.
"Moguće je razvijati akvakulturu i čuvati okoliš jer Europska unija ima u tom području najstrože kriterije na svijetu", rekla je Damanaki. Vrijednost uzgojene ribe u Europskoj uniji 2010. godine dosegnula je 3,1 milijardu eura. To je 1,26 milijuna tona uzgojene ribe što predstavlja dva posto svjetske proizvodnje. Uzgoj riba u posljednjih deset godina u Europi stagnira, dok u ostalim dijelovima svijeta, posebice u Aziji, bilježi veliki uzlet. Razlika između potrošnje morskih plodova i ulova europskih ribara sve se više povećava, a Europska komisija upravo u akvakulturi vidi mogućnost za smanjenje toga raskoraka.
