Riječ je o porezu koji bi se plaćao na sva bruto osobna primanja koja prelaze iznos minimalne plaće, uz progresivnu stopu od 0,5 do pet posto, ovisno od visine dohotka. To se odnosi i na plaće, ali i na sva dodatna primanja iz rada odnosno sve financijske nadoknade. Prema neslužbenim informacijama tijekom današnjeg sastanaka vlade na čelu s premijerkom Alenkom Bratušek, na kojemu se razgovaralo o paketu novih stabilizacijskih mjera, krizni porez na bruto plaće koje se kreću od minimalne do polovice nacionalnog prosjeka iznosio bi 0,5 posto, prosječne bruto plaće bile bi oporezovane s 1 posto, a one koje su tri puta više od prosjeka s pet posto.
Prosječna bruto plaća u Sloveniji je za veljaču ove godine bila 1497,55 eura, a računa se da je onda neto plaća oko 950 eura. Krizni porez ne bi se plaćao na mirovine, ali bi umirovljenici izgubili pravo na jednokratni godišnji dodatak za odmor i rekreaciju. Vlada krizni porez namjerava primijeniti s početkom lipnja i tvrdi da je riječ o privremenoj mjeri kojom bi se u državni proračun u godinu i pol dana, koliko bi se porez ubirao, prikupilo 450 milijuna eura. Najava uvođenja kriznog poreza već je izazvala negativne reakcije nekih ekonomista, koji tvrde da će izazvati dodatno usporavanje gospodarske aktivnosti i oporavka.
Vjeruje se da će najviše revolta progresivna stopa kriznog poreza izazvati u javnoj upravi u kojoj su plaće više od nacionalnog prosjeka, osobiti s obzirom na to da vlada sa sindikatima još nije postigla dogovor o dodatnom smanjenju masa za bruto plaće u javnom sektoru, čime u ovoj godini namjerava osigurati uštedu od 158 milijuna eura. Krizni porez prema neslužbenim informacijama trebao bi biti prvi korak u nizu mjera povećanja proračunskih prihoda u ovoj i sljedećoj godini.
Među planiranim mjerama su i povećanje sadašnjih stopa PDV-a, porez na nekretnine i lutrijske srećke, mogući porez na legalizaciju nekretnina podignutih bez potrebnih dozvola, ali će se vlada za većinu tih mjera vjerojatno odlučiti iduće godine, objavili su mediji u Sloveniji. Predsjednik nadzornog odbora "Mercatora" i nekadašnji ministar gospodarstva Matej Lahovnik, profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, izjavio je za Slovensku televiziju da je povećanje poreza mjera vlade koja će državu odvesti u pogrešnom smjeru jer će, suprotno obećanjima vlade na početku mandata, to izazvati gospodarski zastoj i mogući porast sive ekonomije te jačanje "kreativnog računovodstva" radi smanjivanja porezne osnovice poslodavaca iako je sadašnja vlada obećavala mjere za poticanje gospodarskog rasta.
Program za financijsku stabilizaciju i reformski program sa strukturnim reformama koje namjerava poduzeti vlada Alenke Bratušek će, prema najavama, najkasnije do petka poslati Europskoj komisiji. Bruxelles od Slovenije očekuje i plan mjera za smanjivanje naraslog proračunskog deficita koji treba svesti u maastrichtske okvire.
