Haaški su tužitelji u završnim podnescima u siječnju ove godine zatražili da ih se osudi na kaznu doživotnog zatvora. "Uzimajući u obzir težinu zločina koji im se stavljaju na teret, ulogu koju je svaki od optužnih igrao u njima... tužiteljstvo predlaže sudu da ih, u slučaju da ih proglasi krivima po svim točkama optužbe, osudi na kaznu doživotnog zatvora", navelo je tužiteljstvo. "Kao ključni pripadnici udruženog zločinačkog pothvata Stanišić i Simatović su ubijali, deportirali, prisilno preselili i prognali tisuće nesrba tijekom gotovo pet godina s velikih područja Hrvatske i BiH. Bili su nezamjenjivi u uspješnoj provedbi zajedničkog plana zločinačkog pothvata koji je s područja koja su bila njihov cilj uglavnom ispraznio nesrbe koji su tamo živjeli u 1990.", napisali su tužitelji.
Obrana je pak tražila njihovo oslobađanje smatrajući da im nisu dokazani zločini. Tužiteljstvo tereti Stanišića i Simatovića da su sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu kojemu je cilj bio uklanjanje većine nesrba iz velikih dijelova Hrvatske te BiH od 1991. do 1995. U tom pothvatu bili su uz dvojicu optuženih, bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević te vođe bosanskih i hrvatskih Srba Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, Milan Martić, Goran Hadžić i Milan Babić, vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj i zapovjednik paravojnih postrojbi Željko Ražnatović Arkan. Zločine su, po optužnici, u Hrvatskoj i BiH počinile jedinice SDB-a, odnosno postrojbe i paravojne formacije koje je stvorila SDB ili je pomogla njihovu stvaranju.
Među tim jedinicama su i "Crvene beretke", "Škorpioni", "Tigrovi" Željka Ražnatovića Arkana, "Knindže", pripadnici Martićeve policije, kao i milicija tzv. SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Optužnica u pet točaka tereti Stanišića i Simatovića za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene na području Hrvatske i BiH progonom, ubojstvima, deportacijama i drugim nečovječnim djelima. Dvojica optuženih su, kako se navodi u optužnici, pomogla da se otvori centar za obuku paravojnih jedinica u Golubiću kod Knina, a kasnije i drugi centri za obuku po Hrvatskoj i BiH.
Prema optužnici oni su "rukovodili financiranjem, obukom, logističkom podrškom i drugim vrstama velike pomoći i podrške specijalnim jedinicama državne sigurnosti Republike Srbije i drugim srpskim snagama koje su sudjelovale u zločinima u Hrvatskoj i BiH". Među zločinima koji su počinjeni na području Hrvatske nad civilima i zarobljenicima optužnica navodi niz ubojstava počinjenih tijekom 1991. na području Dubice, Cerovljana, Baćina, Saborskog, Škabrnje, Bruške, Dalja i Erduta te od 1992. do 1995. u BiH u Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju i Sanskom Mostu. Naknadnim proširenjem optužnice u ožujku 2006. njih se dvojicu dodatno tereti za likvidaciju šestorice Bošnjaka iz Srebrenice koje su 1995. počinili "Škorpioni" koji su svoje zlodjelo zabilježili video-kamerom.
Iako je tijekom suđenja tužiteljstvo odustalo od optužbi za pokolj na Ovčari tužitelji dvojicu i dalje terete za progon nesrpskog stanovništva s područja tzv. SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, a što uključuje i Vukovar. Izvođenje dokaza na suđenju završeno je krajem svibnja prošle godine. Stanišić je, nakon što je bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić pravomoćno oslobođen odgovornosti za raketiranje Zagreba, jedini dužnosnik tadašnje vladajuće srbijanske garniture kojemu se sudi za ratne zločine u Hrvatskoj. Haško tužiteljstvo za zločine u Hrvatskoj tereti još i vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja u okviru udruženog zločinačkog pothvata predvođenog Miloševićem, no on je tada bio pripadnik oporbe. Njegova nepravomoćna presuda bit će izrečena 30. listopada ove godine.
