"Javna rasprava pokazala je vrlo visok stupanj razumijevanja za naš prijedlog, a komentari, prijedlozi, kritike i pohvale svojom su brojnošću i opsegom vrlo ugodno iznenadile nas u Institutu", kazao je Jozić za Hinu. Prema njegovim riječima, pristiglo je više od četiristo pisama, a mrežne stranice Instituta posjetilo je više od 30 tisuća korisnika, pri čemu su neka pristigla pisma s komentarima bila vrlo detaljna i analitična. Napomenuo je da se na javnu raspravu odazvalo više od trideset jezikoslovaca, te više od 50 visokoobrazovanih stručnjaka raznih profila. "Njihovi će savjeti biti dragocjeni za usklađivanje konačne inačice pravopisa i s međunarodnim normama", kazao je.
Kao neke od najznačajnijih promjena koje će proizaći iz provedene javne rasprave navodi pisanje "j" u pokratama i nekim stranim imenima (CIA-je, Camusjev), koje će najvjerojatnije biti izostavljeno. Kad je riječ o sastavljenom pisanju nekih riječi (uime, naruku) te fonetiziranom pisanju nekih stranih imena (Yoko Ono) i pridjeva stranih država i gradova (georgetownski), zalagat će se za fleksibilnost, a iznimke u primjeni fonetiziranog pisanja bit će točno navedene. Također, dodat će se neki znakovi, posebno oni koji su česti u različitim strukama (naglasci, genitivni znak), a mijenjat će se i pravila koja se odnose na veličine i jedinice, te neki upotrijebljeni nazivi (npr. dvoglasnik ie), dodao je Jozić.
"U poglavlje 'Slova' novoga pravopisa dodat će se i pisana slova, kao i sadržaj i objašnjenja pravila koja su se u javnoj raspravi pokazala nedovoljno jasnima, jezični savjeti koje su tražili sudionici javne rasprave, kao i pravopisni rječnik koji će uključivati i primjere koje su Institutu poslali sudionici javne rasprave, te pojmovnik upotrijebljenih naziva, a tekst pravopisnih pravila podijelit će se na obrojčene ulomke, kako je traženo u javnoj raspravi", kazao je. Znanstveno vijeće Instituta o konačnoj će inačici pravopisa raspravljati potkraj mjeseca, nakon čega bi pravopis, kako je i najavljeno, prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju trebao biti dostupan na mrežnim stranicama www.pravopis.hr, kazao je Jozić.
Ipak, još je dosta toga ostalo za napraviti, jer je u finalnoj fazi i izrada pravopisnoga rječnika koji nije ni mogao biti zgotovljen prije donošenja konačnih pravopisnih rješenja, napomenuo je. Što se tiče same provedbe pravopisa, Jozić je naglasio da je cilj IHJJ-a kao znanstveno relevantne ustanove konačno razriješiti hrvatski pravopisni čvor i ponuditi pravopisna rješenja koja će biti općeprihvatljiva, te ih kao takva ponuditi potpuno besplatno na internetu. "Držimo da je to najbolji način da se napokon govornici hrvatskoga jezika ne osjećaju zbunjenima brojnim pravopisnim priručnicima kojih je u 20-ak godina hrvatske samostalnosti više od dvadeset. Nadamo se da će i struka i mediji i opća javnost naš pravopis prihvatiti i primjenjivati u praksi", kazao je.
Potkraj svibnja održat će se konferencija za tisak na kojoj će IHJJ, kako je najavio, pred hrvatsku javnost iznijeti najvažnije primjedbe pristigle u javnoj raspravi, odnosno, sve ono što su stručnjaci Instituta odlučili prihvatiti kao bolje rješenje, i to s jasno naznačenim konstruktivnim predlagačima tih rješenja. "Time ćemo pokazati da naša javna rasprava nije bila samo slovo na papiru nego istinsko slušanje jezikoslovaca, visokoobrazovanih stručnjaka raznih profila i svih drugih korisnika hrvatskoga jezika kojima dugujemo veliku zahvalnost za njihov trud i dobronamjernost", zaključio je Jozić.
