Vlada je to uspjela u vrlo teškim makroekonomskim uvjetima, kazao je Linić na sjednici na kojoj se raspravljalo i o izvješću o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu te o primjeni fiskalnih pravila. Zbog važnosti te dvije točke, kako je objasnio Linić, predsjedniku Vlade predložio je da se s dnevnog reda sjednice skine prijedlog Zakona o PDV-u, pa se taj zakonski prijedlog nije ni našao na Vladi.
Govoreći o makroekonomskim uvjetima, Linić je podsjetio kako je hrvatski BDP prošle godine realno pao za 2 posto, na što je najviše utjecao pad potrošnja kućanstava, realno za 3 posto, bruto investicije u fiksni kapital pale su za 4,6 posto, dok je državna potrošnja smanjena za 0,8 posto. Vlada je, kaže Linić, u takvim uvjetima prišla rasterećenju poreznog opterećenja gospodarstva, što je nadoknađeno povećanjem oporezivanja potrošnje, tako da su cijenu platili građani.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2012. iznosili su 109,8 milijardi kuna, što je 2,3 posto više nego 2011., pri čemu su porezni prihodi povećani za 5,3 posto, na 64,3 milijarde kuna. To je, po Linićevoj ocjeni, prije svega rezultat bolje naplate odnosno jačanja porezne discipline. Prihodi od PDV-a povećani su za 7,8 posto, na 40,7 milijardi kuna, a prihodi od doprinosa pali su za 2 posto, na 37,8 milijardi kuna. Linić tvrdi da su, unatoč smanjenju stope za zdravstveno osiguranje s 15 na 13 posto, prihodi od doprinosa pali manje nego što je bilo očekivano, što ukazuje na pozitivne rezultate uredbe kojom se zabranjuje isplata plaća bez doprinosa.
Proračunski rashodi u 2012. iznosili su 119,8 milijardi kuna i smanjeni su u odnosu na 2011. za 1,6 milijardi kuna. Uštede su, kaže Linić, ostvarene na svim kategorijama rashoda u ukupnom iznosu od 2,8 milijardi kuna, izuzev financijskih rashoda (kamate) koji su porasli za 1,2 milijarde kuna. Među rashodima, oni za zaposlene iznosili su 22,4 milijarde kuna i za 374,4 milijuna kuna su manji u odnosu na 2011. Naknade građanima i kućanstvima iznosile su 64,4 milijarde kuna od čega su mirovine i mirovinska primanja iznosila 35,1 milijardu kuna, a rashodi za subvencije 5,8 milijardi kuna. U 2012. ukupni manjak proračuna konsolidirane opće države iznosio je 11,2 milijarde kuna, ili 3,4 posto BDP-a. Glavnina manjka, od 3 posto BDP-a odnosi se na državni proračun.
Što se tiče fiskalnog pravila, koje propisuje smanjenje udjela rashoda proračuna opće države u BDP-u za jedan postotni bod godišnje, Linić je izvijestio da je ukupni rashod proračuna opće države prema metodologiji Europske unije (ESA 95) iznosio 139,5 milijardi kuna ili 41,3 posto BDP-a. Njegov udio u BDP-u smanjen je za 2,6 postotnih bodova pa je fiskalno pravilo ispunjeno, rekao je Linić. I s obzirom na revidirane procjene BDP-a za 2010., 2011. i 2012. godinu, izvršenje rashoda proračuna za prošlu godinu pokazuje njihovu razinu od 42,3 posto BDP-a, što je 2,1 postotni bod manje u odnosu na godinu ranije, pa je fiskalno pravilo za 2012. zadovoljeno i nakon revidiranja podataka BDP-a za prethodne godine.
Po riječima premijera Zorana Milanovića, udjel rashoda pokazuje da Hrvatska nije zemlja s izrazito skupim javnim sektorom, ali treba povećati njegovu učinkovitost. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je kako će izvršenje proračuna za ovu godinu prvenstveno ovisiti o prihodovnoj strani to jest o stanju gospodarstva. Pokazuju se, kaže Grčić, diskretni znakovi oporavka. Tako je nabrojao smanjenje broja nezaposlenih sa 375 tisuća početkom godine na 342 tisuće danas, zapošljavanje 72 tisuće radnika u prva četiri mjeseca, što je međugodišnji rast za 18 posto, oporavak industrijske proizvodnje za 1,1 posto u prva tri mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani, usporavanje pada maloprodaje kao i naznake oporavak građevinarstva izvan stanogradnje.
Kaže da Vlada ima rezultate, nada se da će 2013. biti godina preokreta, a da će u drugom dijelu mandata Vlade nastupiti rast. Premijer Milanović dodao je kako stečena prava mogu biti samo zarađena, što vrijedi i za javni sektor. "Onima koji obećavaju tunele do Korčule i Visa" poručio je da pogledaju koliko je sad nezaposlenih, a koliko ih je bilo u siječnju. Milanović smatra da je važno konsolidirati državne financije, ali i stvoriti pretpostavke za gospodarski rast.
