Za rezoluciju je glasovalo 539 zastupnika, 70 ih je bio protiv, a 78 suzdržanih. "Bilo kakav napad na novinara treba se smatrati napadom na slobodu medija i na pravo građana EU-a da budu informirani. Temeljni standardi, poput novinarske i uredničke neovisnosti, moraju vladati u svim redakcijama. Od velike je važnosti da sve zemlje članice imaju transparentno i stabilno zakonodavstvo koje će štiti novinare i njihovu misiju nadzornika u društvu", izjavila je autorica izvješća Renate Weber, liberalna zastupnice iz Rumunjske. U rezoluciji se ističe važnost neovisnosti novinara kako "od unutarnjih pritisaka - urednika, izdavača ili vlasnika - tako i od vanjskih - političkih ili ekonomskih lobija i drugih interesnih skupina".
Također se naglašava važnost neovisnosti urednika radi sprječavanja vlasnika, vlada ili drugih zainteresiranih strana da se miješaju u sadržaj vijesti. U tekstu se poziva Europska komisija da izradi prijedlog pravnih instrumenata "koji bi osigurali da zemlje članice obvežu medijski sektor da razvije profesionalne standarde i etički kodeks, što uključuje obvezu da se istakne razlika između činjenica i mišljenja u izvještavanju, potrebu točnosti, nepristranosti i objektivnosti, poštovanja privatnosti, obvezu da se isprave netočne informacije i pravo na odgovor."
Dodaje se da bi taj pravni okvir trebao uključivati i odredbu da medijski sektor uspostavi medijsko regulatorno tijelo, koje bi bilo neovisno od političkog ili vanjskog upletanja, a koje bi razmatralo žalbe protiv tiska na temelju profesionalnih standarda i etičkog kodeksa i koje bi imalo ovlasti donositi odgovarajuće sankcije. U rezoluciji se izražava zabrinutost zbog netransparentnosti vlasništva u europskim medijima uz poziv Europskoj komisiji i zemljama članicama da osiguraju transparentnost vlasništva kako bi se jasno mogao utvrditi identitet vlasnika, njihove financije, pretjerana medijska koncentracija i kako bi se spriječilo medijske organizacije da prikrivaju posebne interese i omogućilo građanima da provjere kakvi interesi stoje iza medija.
U rezoluciji se podsjeća Komisiju da je od nje u nekoliko navrata zatraženo da ispita mogućnost uvođenja zakonskog okvira za sprječavanje koncentracije vlasništva i zlouporabe dominantne pozicije te se stoga poziva Komisiju da predloži "konkretne mjere kako bi se osigurao pluralizam medija, uključujući i zakonski okvir o pravilima o medijskom vlasništvu". Zemlje članice se pozivaju da uspostave jasne kriterije za imenovanje čelnika javnih medija, upravnih i medijskih vijeća te regulatornih tijela u skladu s načelima neovisnosti, integriteta, iskustva i profesionalnosti te da uspostave jamstva za neovisnost medijskih vijeća i regulatornih tijela od političkog utjecaja vlade, parlamentarne većine ili bilo koje druge društvene skupine.
Zastupnici ističu da treba sačuvati "izbalansirani europski dualni sustav" u kojem privatni i javni mediji imaju svoju ulogu. "U multimedijalnom društvu, u kojem se povećao broj komercijalnih globalnih igrača, javni mediji su bitni", kaže se u tekstu. Podsjeća se na "važnu ulogu javnih medija koje preko države financiraju građani kako bi zadovoljili njihove potrebe te na njihovu institucionalnu dužnost da osiguraju visokokvalitetne, točne i pouzdane informacije za različitu publiku, da trebaju biti neovisni od vanjskih pritisaka i privatnih i političkih interesa te da otvore prostor za niše koje možda nisu profitabilne za privatne medije, naglašava se da privatni mediji imaju slične zadaće u vezi s informacijama, posebice informacijama institucionalne i političke naravi poput onih u kontekstu izbora, referenduma itd. te se naglašava potreba da se zajamči profesionalna neovisnost nacionalnih novinskih agencija i izbjegne stvaranje monopola nad vijestima".
Također se naglašava važnost "primjerenog, proporcionalnog i stabilnog financiranja javnih medija kako bi se zajamčila politička i ekonomska neovisnost, tako da javni mediji mogu ispuniti svoju ulogu, socijalnu, obrazovnu, kulturnu i demokratsku". Također se izražava zabrinutost zbog "tendencije u nekim zemljama članicama" da smanjuju proračunska izdvajanja za javne medije, što smanjuje njihovu sposobnost da ispunjavaju svoju zadaću te poziva zemlje članice da se "suprotstave takvom trendu i osiguraju njihovo stabilno, održivo, primjererno i predvidivo financiranje". Parlamentarci ističu da bi Europska komisija trebala nadzirati utjecaj promjene medijskih zakona i njihov učinak na medije, poštovanje slobode i pluralizma medija te o tome objavljivati godišnja izvješća, zajedno s prijedlozima i preporukama.
U rezoluciji se kaže da je ekonomska kriza teško pogodila novinare, a najteže one novinarske žanrove koji su skuplji ili kojima treba više vremena za razvoj, poput istraživačkog novinarstva, reportaža i dopisništava u EU-u i svijetu. Zemlje članice pozivaju da čim prije dekriminaliziraju klevetu kao kazneno djelo. Zemlje članice se također pozivaju da "donesu zakone kako bi se spriječila infiltracija obavještajaca u redakcije, budući da takva praksa jako ugrožava slobodu izražavanja jer se time omogućava nadzor redakcija i generira klima nepovjerenja, sprječava prikupljanje informacija, prijeti tajnosti izvora i u konačnici se pokušava dezinformirati i manipulirati javnost i naštetiti vjerodostojnosti medija". U tekstu se navodi da se kod budućih proširenja EU-a treba dodatno staviti naglasak na zaštitu sloboda i na slobodu govora te se poziva Komisiju da nastavi pozorno pratiti napredak kandidatskih zemalja u pogledu zaštite medijskih sloboda.
