"To nije samo naša obaveza koju smo preuzeli zato što ulazimo u Europsku uniju, nego je to naša obaveza da se opredijelimo ka drugačijem razvoju, koji neće isključiti i okoliš", istaknuo je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović. Dodao je da je ideja o nužnom odabiru između zaštite okoliša i prirode i gospodarskog razvoja pogrešna te da zaštita okoliša i rad na ublažavanju klimatskih promjena mogu biti generatori gospodarskog rasta i zalog zelene budućnosti. "Hrvatska u svom razvoju želi trostruku dobit - ekonomski rast, društveni razvoj i očuvan okoliš. Strategija niskougljičnog razvoja vodi nas bliže tom cilju", poručio je Zmajlović.
"Kroz naše projekte, mislim da smo već dokazali da Hrvatska ima sve preduvjete da postane globalnim pionirom u pogledu obnovljive energije, energetske učinkovitosti i 'zelenih radnih mjesta' u turizmu i poljoprivredi", istaknula je stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton. Dodala je kako Hrvatska već može uživati koristi od 'trostruke dobiti' - zelenih rješenja koja promiču razvoj i društvenu jednakost te istodobno rješavaju neodgodiva pitanja vezana uz okoliš. Izrada LEDS-a obveza je Hrvatske kao buduće članice Europske unije, koja je postavila ambiciozan cilj smanjenja emisija CO2 za 20 posto do 2020., te kao potpisnice Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime.
Niskougljični razvoj nije samo obveza, nego i prilika za Hrvatsku. Po analizi UNDP-a iz 2010., usredotočenost na korištenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost u konačnici može potaknuti otvaranje 80.000 "zelenih" radnih mjesta. Na skupu je zaključeno da je smanjenje emisije stakleničkih plinova izazov, ali i prilika za povećanje konkurentnosti i poticaj za trajni gospodarski rast. Istaknuto je kako koncept puta prema niskougljičnome konkurentnom razvoju, utemeljen na osnovnim načelima održivog razvoja koji podrazumijeva ravnotežu društvenih i gospodarskih te ciljeva vezanih uz okoliš, nema alternative.
Okvir za izradu strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2050. godine utvrđuje smjernice vezane uz ciljeve, vizije i prioritetne mjere te instrumente njezine provedbe. On upućuje na nužan sveobuhvatni pristup, međusektorsku suradnju i participaciju svih dionika, nužne stručne analize i snažnu političku volju. Kako bi oblikovali okvir za strategiju, više od 200 stručnjaka državnih institucija, akademske zajednice i civilnog društva aktivno je sudjelovalo na dva nacionalna savjetovanja i sedam sektorskih radionica za promet, poljoprivredu, energetiku i industriju, gospodarenje otpadom, korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo, zgradarstvo i turizam.
Strategija niskougljičnog razvoja traži korjenite promjene ponašanja na osobnoj, korporativnoj i društvenoj razini. Na njezinoj izradi i provedbi nastavit će se raditi kroz potporu regionalnog projekta financiranog novcem Europske unije, a izrada će postati i obveza za države članice po novom prijedlogu europske Uredbe o mehanizmima za praćenje stakleničkih plinova.
