Radi se o zakonu koji uređuje način kako će predstavnici Hrvatske djelovati u institucijama Europske unije, rekao je predsjednik Odbora Peđa Grbin. Izuzetnu važnost, pojasnio je, imat će Odbor za europske poslove kojemu bi Sabor prepustio parlamentarni nadzor nad djelovanjem Vlade u institucijama EU, uz ogradu da Sabor može odlučiti da o nekim pitanjima ne odlučuje Odbor, nego Sabor. Oporbeni članovi Odbora prigovaraju da je izostala ozbiljna rasprava o zakonu: žuri se jer zakon treba donijeti prije 1. srpnja , odnosno pristupanja Hrvatske EU. Zakon je trebalo raspraviti na nekoliko sastanaka prije nego ga se uputi u prvo plenarno čitanje, mišljenja je Davorin Mlakar (HDZ).
Smatra i da bi premijer trebao češće izještavati Sabor o sastancima Europskog vijeća. Zamišljeno je da to čini dva puta, no Vijeće se sastaje četiri puta godišnje i premijer bi se Saboru trebao obratiti poslije svakog sastanka, drži Mlakar. Da je trebalo provesti temeljitu raspravu o zakonu slaže se i vanjski član Odbora Branko Smerdl. Zbog njezine važnosti, kaže, predmetnu bi materiju trebalo urediti zakonom ustavnog karaktera koji se donosi dvotrećinskom većinom, a ne običnim zakonom. Ako se ide na običan zakon, Sabor ga lako može mijenjati. Smerdl je Grbina prozvao da sjednicu Odbora nepotrebno formalizira inzistirajući na primjeni Poslovnika plenarne sjednice i ograničavanju replika.
Odbor treba biti manje formalan, ističe Smerdl koji je, nakon Grbinova ustrajavanja na Poslovniku, poručio da će, ako mu se ne bude dalo govoriti, podnijeti ostavku. Žustru je raspravu potaknuo i prijedlog novog saborskog Poslovnika u koji se ugrađuju odredbe koje se tiču europskih poslova, ali i uklanjaju arhaizmi poput onog da svaki zastupnik dobiva tiskano izdanje Narodnih novina. Milorad Pupovac (SDSS) primjećuje da je, uz odbore za europske poslove i za zakonodavstvo, odbor za ravnopravnost spolova jedini u kojem se spominju i europski poslovi.
Zar odbor za poljoprivredu ne treba ništa govoriti o europskoj poljoprivrednoj politici, ili onaj o financijama o europskim financijama, pita. Dragutin Lesar (HL) u novom poslovniku vidi nakanu da se zaštiti izvršnu vlast, konkretno premijera od zastupničkih propitivanja, te da se obuzda oporbu. Kad mandatar za sastav Vlade dođe u Sabor može se raspravljati o njegovom programu, ne i o kandidatima za članove Vlade, ne može ih se ništa pitati, tvrdi Lesar.
Upozorava da se kod promjene ministara neće raspravljati na plenarnoj sjednici, nego tek glasovati, a raspravu će obaviti matični odbori, ovisno o resoru ministra. To je pet koraka natrag za Sabor, upozorava Lesar. Dragan Zelić, vanjski član Odbora, predlaže da se ustroji saborsko tijelo koje će pratiti poštuje li Hrvatska obveze preuzete prema EU, a protivi se i praksi hitnog donošenja zakona. To mora biti iznimno, poručio je Zelić.
