Vlada naime predlaže u Zakon implementirati Okvirnu odluku Vijeća EU o zajedničkim istražiteljskim ekipama, što je i europski prioritet u borbi protiv trgovine drogom i ljudima te terorizma. U Okvirnoj odluci se navodi kako je jedan od ciljeva EU pružiti svojim državljanima visok stupanj sigurnosti na području slobode, sigurnosti i pravde.
Taj cilj želi se ostvariti sprječavanjem i borbom protiv kriminala putem tješnje suradnje između policijskih snaga, carinskih službi i drugih nadležnih tijela država članica Stoga je Vijeće EU zadužilo države članice na osnivanje zajedničkih istražiteljskih timova na razini Unije, pri čemu članice same odlučuju o sastavu i svrsi takvih timova.
Zakon se usklađuje i s Okvirnom odlukom Vijeća o sprečavanju i rješavanju sporova o izvršavanju nadležnosti u kaznenim postupcima, koja predviđa mjere za sprječavanje slučajeva u kojima se protiv iste osobe, u odnosu na iste činjenice, vode usporedni kazneni postupci u različitim državama članica.
Predloženim izmjenama propisuje se i da je DORH dužan voditi jedinstvenu evidenciju o svim postupcima u kojima zastupa državu pred sudovima, upravnim i drugim tijelima, te kada na temelju posebne punomoći u građanskim i upravnim predmetima zastupa tvrtke u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu države.
Na zahtjev Vlade, državnog tijela ili zastupane tvrtke DORH će biti dužan u roku od 15 dana od primitka zahtjeva dostaviti podatke iz evidencije, dati procjenu vjerojatnosti uspjeha u sporu i izvijestiti o stanju predmeta, uz obavijest o tome Ministarstvu pravosuđa. U postupak imenovanja državnih odvjetnika uvodi se institut mišljenja ministra pravosuđa, a kao osnova za razrješenje dužnosti zamjenika državnog odvjetnika dodano je i nepodvrgavanje odgovarajućem medicinskom pregledu radi ocjene sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti
