Njih sedam, kako je pojasnila, odnosi se na očuvanje krajobrazne raznolikosti, a preostalih sedam na osnivanje Nacionalne parkovne agencije. „SDP dok je bio u oporbi govorio je o Nacionalnoj parkovnoj agenciji kao temeljnom instrumentu kojim će se reformirati sadašnji sustav upravljanja zaštićenim područjima te formirati financijski instrument koji će biti u stanju realizirati napisano u Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti“, podsjetila je Holy. Po njezinom mišljenju, nakon ulaska u EU te nakon što postanemo dio europske mreže Natura 2000, Hrvatska će biti stavljena pred nove obveze koje, sa sadašnjim sustavom, neće biti u stanju realizirati.
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović odgovorio joj je kako je osnivanje „neke agencije bez da se zna kako će izgledati i biti organizirana, srljanje i rizik“ te, po njegovom mišljenju, derogira postojeći sustav. „Stvorio se dojam da postoje prijepori treba li Agencija, ali svi se možemo složiti da pitanje upravljanja zaštićenim područjima – nacionalnim parkovima i parkovima prirode, treba unaprijediti“, kazao je Zmajlović. Po njegovom mišljenju to je moguće na dva načina: da se poboljša postojeći sustav ili da se ide na neku vrstu reorganizacije. „Kako se radi o upravljanju područjima nacionalnog bogatstva ja nisam sklon da u to srljamo bez stručne analize, samo zato što smo se sjetili nekog lijepog naziva agencije“, ustvrdio je Zmajlović.
Dodao je međutim kako osnivanje Agencije nije isključeno, no o tome će se odlučiti tek nakon stručne analize. „Ako ekspertiza pokaže da će biti kvalitetnije upravljati nacionalnim parkovima i parkovima prirode tako da njima upravlja jedna, a ne dosadašnjih 19 javnih ustanova, onda će je vlada uredbom osnovati“, ustvrdio je ministar Zmajlović. Predstavnici ekoloških udruga izrazili su zabrinutost za područja Nacionalne ekološke mreže koja neće ući u Naturu 2000., a predstvnici Komore arhitekata i Agronomskog fakulteta za zaštitu krajobraza.
