Izjavio je to za Hinu Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja i potvrdio podatkom da niti jedna od brojnih prijava do sada nije imala ozbiljna učinka, jer unatoč zakonskim mogućnostima, društvo jednostavno ne prepoznaje prava životinja. Veterinari životinje često doživljavaju kao biološke strojeve. Oni su izmislili uzgoje s odsijecanjem kljunova, tehnike masovnog ubijanja životinja i upotrebu antibiotika, kaže Oman i dodaje kako se s takvom praksom ne nada napretku u zaštiti životinja. No javnost je užasnuta najnovijim stradanjima životinja, koja su danima teme internetskih portala, pa su reagirale policija i veterinarska inspekcija.
Policija je priopćila kako kriminalistička istraživanja navode na sumnju da je vlasnik imanja Branko Borković počinio kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja, zbog čega će policija podnijeti kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Ivanić Gradu. Istraživanja su provedena dva puta: u travnju zbog obavijesti o uginuću više konja na tome imanju i krajem svibnja nakon što je snimka na „YouTube“ pokazala kako su tri psa napala i grizla konja. No, Oman odmahuje rukom želeći pokazati skepsu.
Ne postoji inspekcija koja bi se bavila zaštitom životinja, ne postoji svijest ljudi u upravi i sudstvu da ostvaruju odredbe o pravima životinja, a u školama se ne provodi odgovarajuća edukacija mladih, objašnjava. Većina veterinarskih inspektora ne doživljava životinje kao bića koja imaju svijest i koja pate, nego kao biološke strojeve. Kad od njih tražimo pomoć, oni utvrđuju je li životinja cijepljena i slično, te nerijetko stanu na stranu zlostavljača i zataškavaju problem, tvrdi Oman. Bivša ministrica zaštite prirode i okoliša Mirela Holy, koja je sudjelovala u pripremi novog Zakona o zaštiti životinja iz ožujka prošle godine, kaže da je zakon dobar jer je uveo niz stečevina osjetljivog europskog zakonodavstva i postrožio eksperimente na životinjama.
Potom je Kazneni zakon, koji je stupio na snagu početkom ove godine, uveo kaznenu odgovornost za usmrćivanje i mučenje životinja. Nedostatke inspekcije na koje upozoravaju Prijatelji životinja Mirela Holy objašnjava neostvarivanjem promjena koje su planirane na Savjetu za okoliš SDP-a. Trebalo je biti ustanovljeno ministarstvo okoliša i prirodnih resursa, u kojem bi djelovala i inspekcija zaštite prirode koja bi pokrivala i prava životinja, dok bi gospodarski aspekti resursa ostali u resorima poljoprivrede, vodnog gospodarstva i šumarstva, kaže. Kako to nije ostvareno, inspekcija za zaštitu prirode bi bila preopterećena, pa su prava životinja ostavljena veterinarskoj inspekciji, kaže Mirela Holy.
Stoga su Prijatelji životinja nedavno zatražili organiziranje inspekcije za zaštitu životinja u okviru veterinarske inspekcije. Oman posebno ističe da se prava životinja najmasovnije krše organiziranjem borbi životinja i uzgojem na farmama. Borbe bikova, zakonom zabranjene, zloupotrebljavaju se pod izlikom da je to tradicija. Ako je cilj natjecanje, ono se može preoblikovati u nenasilne izložbe i slične pristupe, kaže. Borbe pasa odigravaju se daleko od očiju javnosti, a policija čak i kad dobije fotografije, traži veterinarski dokaz da bi mogla postupati, čime se često završi pokušaj zaštite, kaže Oman.
Farme su mjesta gdje životinje najviše trpe, gdje je zlostavljanje institucionalno "opravdano". Tamo uglavnom kontrole nema, čak i kad se radi o farmama koje uživaju državne poticaje, žali se Oman. Hina je tražila od nadležnog ministarstva podatke o nadzoru farmi koje uživaju državne potpore, ali nije dobila odgovor.
U Hrvatskoj ne postoji obrazovanje za prava životinja, pa građani nemaju mogućnost formirati prijateljski stav prema životinjama, niti razumjeti one koji se zauzimaju za prava životinja. Oman napominje da su time povrijeđena i prava 160 tisuća vegetarijanaca i vegana u Hrvatskoj (prvi ne jedu meso, a drugi ne koriste proizvode od životinja, primjerice i kožne predmete) koji se zauzimaju za prava životinja.
