Mandat predsjednika Vrhovnog suda je četiri godine, a Hrvatinu drugi istječe u srpnju. Prvi put za predsjednika Vrhovnog suda Hrvatin je izabran 2005., a potom ponovno i 2009. godine. Predsjednika Vrhovnog suda, na prijedlog Predsjednika Republike, bira i razrješuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog saborskog odbora, u ovom slučaju Odbora za pravosuđe.
Na adresu Sabora stigao je dopis predsjednika Ive Josipovića, koji upravo Hrvatina predlaže za još jedan, treći mandat na mjestu predsjednika Vrhovnog suda. Josipović šturo navodi da je Hrvatin diplomirani pravnik koji je obnašao dužnost suca Općinskog i Županijskog suda u Zagrebu i suca Vrhovnog suda, a trenutno je predsjednik tog Suda i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva.
Priložio je i Hrvatinov životopis i predloženu odluku uputio na daljnji postupak. To znači da će prije samog Sabora prethodno mišljenje o Hrvatinovu izboru dati Odbor za pravosuđe. Sjednica Odbora sazvana je za petak, a na nju je, na svojevrsno "saslušanje", pozvan i Hrvatin.
Upućeni u izbor, kažu da će Hrvatin, unatoč nekim nesuglasicama, dobiti podršku vladajuće koalicije. Hrvatin je, navode, odradio veliki posao oko promjene Ustava, a uživa i povjerenje sudaca i sudačke profesije, ali i građana. Hrvatin, izvjesno je, uživa podršku predsjednika Odbora za pravosuđe Josipa Kregara koji kaže da pozicija predsjednika Vrhovnog suda nije ugodna.
To je pozicija između čekića – velikih očekivanja u brzini promjena u sudstvu, i nakovnja – realiteta koji imamo, a to je oskudica ljudi i materijalnih sredstava u pravosuđu, izjavio je Kregar.
