Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak uvodno je rekao da će zakon državi omogućiti dobro gospodarenje prirodnim resursima. Upozorio je kako je u posljednjih šest godina u Hrvatskoj eksploatacija nafte pala sa 720 na 511 tisuća prostornih metara. Količine dobivenog plina su, s nešto više od tri milijarde prije šest godina, pale na 2,1 milijarde prostornih metara prošle godine. Proizvodnja plina zadovoljava oko 65 posto hrvatske potrošnje, a proizvodnja nafte je na 20-ak posto naših potreba, naveo je Vrdoljak.
Istaknuo je da novi zakon uvodi jedinstveni postupak za stjecanje koncesije te definira obveze i prava investitora i Vlade i pojednostavljuje rješavanje imovinsko-pravnih pitanja. Zakon utvrđuje najveće standarde u zaštiti prirode i okoliša, zdravlja i sigurnosti ljudi te Hrvatskoj daje šansu da po najvišim ekološkim i poslovnim standardima iskoristi svoja bogatstva, istaknuo je ministar gospodarstva.
Saborski zastupnici su, međutim, upozorili da se u zakonu "kriju brojne zamke i nelogičnosti". Laburist Branko Vukšić upitao je na temelju čega se trenutno u Hrvatskoj eksploatiraju plin i nafta, s obzirom da su produljene koncesije istekle. Kad je riječ o vlasništvu države nad podatcima o istraživanju, koji su tajni, Vukšić je podsjetio da je 'Ina naftaplin', dok je bio u vlasništvu Hrvatske, istraživao u bloku Hayan u Siriji. "Na tim poljima naši su stručnjaci našli velike zalihe, tvrdi se 80 milijuna tona ekvivalenta nafte. Te su zalihe nafte procijenjene na 23 milijarde dolara, a Ina je prodana za 505 milijuna dolara MOL-u, koji joj je na Hayanu davao usluge geološkog istraživanja. Malo je vjerojatno da MOL nije znao koliko je to polje vrijedno", kazao je Vukšić, koji smatra da bi o tom poslu svoje trebalo reći i Državno odvjetništvo.
Ustvrdio je i da je Vlada značajno podcijenila zalihe plina na poljima u sjevernom Jadranu. "Procjene su bile da se na tim poljima nalazi 11,6 milijardi kubnih metara plina, a do sada je samo na bušotini Anamarija eksploatirano 40 milijardi. Iako su stručnjaci upozoravali da se radi o podcijenjenim kapacitetima, Vlada je prihvatila procjene koje su znatno niže od stvarnog stanja", rekao je Vukšić, koji se boji da će se ponoviti isti scenarij, jer će, kaže "ponovno odlučivati činovnici" .
Replicirao mu je HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker, koji je upozorio kako je Zakonom o privatizaciji INA-e iz 2002. predviđeno da će se ostatak koji država ima u toj kompaniji privatizirati nakon ulaska Hrvatske u EU. Šuker se boji da će novi Zakon naštetiti INA-i. "INA je hrvatska kompanija u kojoj radi skoro 10 tisuća Hrvata i ne smijemo je privilegirati, ali ni isključiti iz ove priče", rekao je Šuker, na što je ministar Vrdoljak odgovorio kako se "nitko ne odriče INA-e". "Nitko INA-u ne sprječava da se ravnopravno s ostalima javi na natječaj, dobije posao i najviše zaradi", rekao je Vrdoljak.
Šukeru je nejasno i zašto predloženi zakon sadržava odredbe o oporezivanju dobiti investitora u istraživanje i eksploataciju nafte i plina, dok je za sve druge djelatnosti to riješeno poreznim zakonima, a posebno mu smeta odredba po kojoj će "ostali prihodi investitora koji nisu rezultat izvođenja rudarskih radova biti uključeni u bruto prihod u svrhu oporezivanja". Smatra da bi potencijalni koncesionari za eksploataciju ugljikovodika u Hrvatskoj morali osnovati tvrtku.
"Ako građanin mora prijaviti svaku lipu koju dobije, kako se može dogoditi da nekome tko se bavi važnim poslom omogućimo prihode koje je ostvario drugim djelatnostima, na primjer izbušio bunar nekom u Ivanić gradu", upitao je Šuker. I njegovom stranačkom kolegi Đuri Popijaču nejasno je znače li porezne odredbe u predloženom tekstu da investitor u Hrvatskoj neće morati registrirati tvrtku, nego samo otvoriti račun.
Zanimalo ga je i čime će Vlada jamčiti da će se eksploatirana nafta i plin u hrvatskoj jeftinije prodavati. "Kako nam to prezentira ministar, sada će nam umjesto INA-e doći Amerikanci, izbušiti Jadran nafta će poteći i svi problemi Hrvata su riješeni", rekao je Popijač, koji ne vjeruje u najave da će u idućih četiri godine poteći prva nafta iz Jadrana. Popijaču je nejasna i odredba o osnivanju nacionalnog trgovačkog društva za istraživanje i eksploataciju energetskih i mineralnih sirovina, a upozorio je da predloženi tekst nije u skladu sa Zakonom o rudarstvu, jer predviđa koncesije na 30, umjesto na 40 godina.
