Zakonom se na 15 dana ograničavaju rokovi za izdavanje rješenja nakon što investitor preda uredan zahtjev. Taj se rok iznimno može produljiti za još 15 dana, s tim da će institucija koja izdaje rješenje to morati prijaviti Vladinu povjerenstvu za strateške projekte te obavijestiti i investitora.
Da neki projekt uđe na listu strateških, morat će biti sukladan dokumentima prostornog uređenja, a vrijednost će mu morati biti veća od 150 milijuna kuna. Izuzetak su projekti za koje postoji mogućnost sufinanciranja iz fondova EU, kad je ta granica 75 milijuna kuna. Za projekte na nerazvijenim područjima i otocima, granica je 20 milijuna kuna. Konačnu odluku o strateškim projektima donosit će Vlada, koja će osnovati povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata.
Državne institucije koje budu kasnile s izdavanjem dozvola za strateške projekte novčano će se kažnjavati, kao i odgovorne osobe u njima. Vlada, koja je tekst predloženog zakona utvrdila prije 10-ak dana, na primjerima dvaju investicijskih projekata pokazala je prednosti novog zakona. Prvi je ulaganje od 200 milijuna eura u turistički resort za čiji je početak gradnje, prema sadašnjoj praksi, trebalo sedam administrativnih koraka i najmanje dvije godine, dok bi se po novom zakonu to riješilo u četiri koraka i za samo pet mjeseci.
Drugi primjer je ulaganje u tvornicu ravnog stakla vrijedno 150 milijuna eura - procedura se s gotovo dvije godine skraćuje na najviše devet mjeseci. Protiv prijedloga je niz građanskih udruga, koje tvrde da se zakon donosi nakon krnje javne rasprave, da otvara prostor za "svaštarenje i privilegiranje u korist partikularnih privatnih interesa" te otvara mogućnost korupcije. Tekuća, 8. sjednica Sabora počela je 10. travnja, a unatoč dinamičnom i zgusnutom zasjedanju, na dnevnom redu još je 50-ak točaka.
