Gostujući u emisiji "A sada Vlada" na Hrvatskom radiju, Linić je kazao kako su prihodi proračuna u prvih šest mjeseci par postotaka ispod plana. No, pritom napominje kako je to bez dobiti trgovačkih društava, kako nisu prodane dionice Janafa koje ima HANDA, što je gotovo milijardu kuna prihoda koje bi ostvarili u drugoj polovici godine. Tu je i problem plaćanja 3 milijarde kuna dugova zdravstva, kao i milijardu kuna više isplaćenih subvencija poljoprivrednicima jer su im u šest mjeseci isplaćene sve subvencije, pa tih obveze nema u drugoj polovici godine.
"Tako da je deficit za prvih šest mjeseci vrlo visok, već je prekoračio i cjelogodišnji, ali do kraja godine će se to 'ispeglati', ali očito ćemo 3 milijarde kuna plaćenih obveza prema zdravstvu morati rebalansirati, jer ne vjerujem da ćemo uspjet ostvarit 3 milijarde kuna prihoda više", kazao je Linić. To je tehnički rebalans da se registrira plaćanje obveza za zdravstvo, tumači Linić koji prijedlog rebalansa najavljuje za zadnji kvartal kada bi išao i prijedlog proračuna za iduću i projekcije proračuna za 2015. i 2016. godinu. Ministar financija izjavio je kako bi idući tjedan trebala biti provedena transakcija izdanja državne obveznice na domaćem tržištu, pri čemu bi dio bile kunske, a dio obveznice s deviznom komponentom.
Obveznice bi bile na dosta dugi rok, a Linić procjenjuje da bi kamatna stopa mogla biti oko ili malo iznad 5 posto. Rekao je kako se inozemno zaduženje države ne planira do kraja ove godine, već bi do njega moglo doći u prvom kvartalu iduće godine, odnosno nakon što se provede sanacija zdravstva. "S takvim porukama, da smo u šest mjeseci kvalitetno proveli i sanaciju, da se ponovo ne pojavljuju dubioze tek tada možemo ići na inozemno tržište, a to može bit prvi kvartal iduće godine", kazao je. Na upit o monetizaciji hrvatskih autocesta za koju se Vladina odluka o raspisivanju natječaja očekuje idući tjedan, poručio je kako je uvjet za monetizaciju ponuda od najmanje 3 milijarde eura. "O dužini koncesije se može raspravljat, to je stvar kalkulacije i pregovora, a limit od 3 milijarde ostaje.
Ako to nitko ne ponudi, nema monetizacije, snalazit ćemo se sami, povećati javni dug", kazao je Linić. Podsjetio je kako je za gradnju autocesta prema Rijeci i Dubrovniku potrošeno blizu 4 milijarde eura, ali da promet nije dovoljan da se to ulaganje isplati, da koncesijom treba dobiti bar 3 milijarde eura, a preostalih milijardu eura bi se pokrivalo zadržavanjem naknade od 60 lipa iz cijene naftnih derivata. Tada nismo na gubitku, kazao je Linić upozoravajući kako je javni dug oko 180 milijardi kuna, a kada se pribroje i željeznice, Croatia Airlines i još neke dubioze približava se vrlo opasnoj razini od 60 posto BDP-a.
"Ako ne želimo objaviti bankrot države, a to nam ne pada na pamet, svoje imovinske resurse moramo staviti u funkciju smanjenja javnog duga. To ljudi moraju shvatiti - to je upravljanje državom - imamo imovinu i trebamo je staviti u funkciju i s druge strane uprihodovati da smanjimo dug", poručio je Linić. Najavio je i kako bi do kraja ovog mjeseca pred Vladom, a na jesen u Saboru trebao biti prijedlog zakona o potrošačkom kreditiranju. Postignut je dogovor s banakama koje prihvaćaju da neće jednostrano raskinuti minuse na tekućim računima sa svojim korisnicima, da će im omogućavati otplatu na godinu-dvije, a pokušava se, dodao je, naći rješenje za poremećaje kod velikih devalvacije.
Linić vjeruje i kako će se u desetak dana riješiti problem kolona teretnih vozila na granici sa Srbijom i BiH, da je problem i što kompjuterske baze EU nisu kompletirane, ali i da se mnogi špediteri, izvoznici i uvoznici nisu pripremili za EU. Ministar financija ponovio je i kako ne odustaje od fiskalizacije na tržnicama, kako su svi imali vremena da se pripreme, pa i gradske tržnice koje trebaju pružiti bolji servis korisnicima prostora na tržnicama. U ovih mjesec dana mi ćemo uvesti reda, maknut ćemo sve siledžije, koji ne poštuju hrvatske zakone, ali zakon o fiskalizaciji će se poštivati. Stat ćemo na kraju švercu, krađama, prodaji svakakvih proizvoda, radu na crno, sivoj ekonomiji na tržnicama, kazao je Linić i najavio i veći nadzor i kontrole.
