Presuda je osvježenje i ohrabrenje, s tim da uvijek moramo brinuti da je bankarski sustav stabilan jer je on preduvjet za gospodarski rast, izjavio je Goran Marić (HDZ). Marić kaže kako je očekivao ovakav rasplet, jer model koji je postojao nije bio održiv. Banke su prebacile valutni rizik na građane, iako taj rizik nije postojao. "Nema valutnog rizika ako u izvorima sredstava nemate švicarske franke. Dakle, prebacivalo se nešto što ne postoji", rekao je Marić.
Dragutin Lesar (HL) nada se da će i drugostupanjska presuda biti poput prvostupanjske. Današnju presudu pak vidi kao dobar znak da se i sudbenim putem potrošači mogu suprotstaviti tako snažnom lobiju kao što je bankarski lobi u Hrvatskoj. Nepravomoćna presuda pokazuje da su banke koje su se u inozemstvu zaduživale u eurima kompletni valutni rizik prenosile samo na jednu stranu, na dužnika, što je bilo stjecanje ekstra profita, kaže Lesar. To je, dodaje, prva točka nemoralnog bankarstva, a druga je promjenjiva kamatna stopa koja se mijenjala jednostranom odlukom banke.
I ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras smatra da treba pričekati pravomoćnu presudu koja će "biti stvar između hrvatskih banaka i onih koji su od njih uzimali kredite", kao i da bi banke na temelju pravomoćne presude trebale korigirati neke stvari. U Hrvatskoj dnevno trebamo raditi na zaštiti potrošača, kaže Maras te napominje kako je bitno da ljudi shvate koju uslugu koriste i koliki je njezin rizik, te što im to može donijeti u budućnosti. S te strane, na svijesti o zaštiti potrošača treba raditi svaki dan. Zato mi je drago što Hrvatska u Europskoj komisiji ima povjerenika baš za zaštitu potrošača (Nevena Mimicu), rekao je Maras.
Na sličnom je tragu i razmišljanje Srđana Gjurkovića (HNS) koji smatra kako je ključno da građani budu informirani svaki put kad nešto ugovaraju. Presuda, koja nije konačna, upućuje da se potrošače treba informirati i da postoji sankcija ako ih ne informirate, ali ovdje se sigurno ne radi o ukidanju valutne klauzule, kako sam čitao u nekim medijima, rekao je Gjurković.
Iz činjenice da su od 28 milijardi kuna plasiranih kredita u "švicarcima" čak 25 milijardi krediti građanima, Gjurković iščitava da su poduzetnici bolje informirani kada ugovaraju kredite. Zagrebački Trgovački sud presudio je jutros u korist udruge Potrošač koja je osam hrvatskih banaka tužila zbog kredita u švicarskim francima, odnosno valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope.
