Izmjene je predložilo Ministarstvo financija koje, uz ostalo, ističe kako se nizom izmjena važećeg Zakona nastoji osigurati primjerena zaštita potrošača kako bi se doveli u ravnopravan položaj prema vjerovnicima. O teškom položaju građana, kako se navodi, govore sve češći slučajevi nemogućnosti podmirenja obveza te gotovo 300.000 blokiranih računa, a sve je veći postotak i kredita koje građani ne mogu otplaćivati pa je udio loših kredita u ukupnim stambenim kreditima s 5 posto u 2008. porastao na 12,5 posto u 2012. godini. Predloženim bi se izmjenama uvela odredba prema kojoj naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja kredita, a zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu.
Ministar financija će pak pravilnikom podrobnije definirati naknade kako bi se izbjeglo da one sadrže prikrivene elemente kojima se podiže cijena kredita kao i mogućnost korištenja neopravdanih naknada. Također, banke, odnosno vjerovnici će biti obvezni pisanim putem potrošača upozoriti na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope te gubitkom prihoda samog potrošača. Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, egzaktno se definiraju parametri koji se mogu koristiti kao osnova za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope (EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječna kamatna stopa na depozite u određenoj valuti), a također bi se spriječio i rast kamatne marže nakon sklapanja ugovora o kreditu.
I za ugovore sklopljene prije stupanja na snagu predloženih izmjena, kod kojih nisu bili definirani parametri za promjenu kamatne stope, izričito bi se propisalo da i u takvim ugovornim odnosima vjerovnik mora kao podlogu za sve buduće promjene kamatne stope ugovoriti promjenjive parametre, fiksnu maržu i razdoblja promjena kamata. Pri tome, kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj tijekom otplatnog razdoblja aprecirao više od 20 posto, kamatna stopa niti fiksna marža ne smiju biti veće od početnih, a čime se, kako ističu iz Ministarstva, štiti najugroženija skupina građana, koja je bila izložena ne samo rastu kamatne stope nego i značajnom rastu tečaja.
Predloženim bi se izmjenama odredila maksimalno dopuštena kamatna stopa na stambene kredite koja ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite po valutama (euro, kuna, švicarski franak) u Hrvatskoj uvećane za jednu trećinu. Kod ostalih kategorija potrošačkih kredita (osim stambenih) maksimalno dopuštena kamatna stopa ne smije biti viša od prosječne kamatne stope uvećane za jednu polovinu. Prosječnu kamatnu stopu po valutama objavljuje Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama. Ministarstvo ističe kako se građanima pruža dodatna zaštita od prekomjernog rasta kamatne stope, nepovoljnih kamatnih stopa i prekomjernog zaduženja, što je osobito bitno kod stambenih kredita.
Intervenciju države pritom obrazlažu i činjenicom da su kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj iznad prosjeka država članica EU, posebice zemalja eurozone, gdje prosječna kamatna stopa iznosi 3,35 posto, a u Hrvatskoj je 5,37 posto. Ministarstvo upozorava i na problem odobravanja, posebice ukidanja prekoračenja po tekućim računima građana (tzv. minusa), gdje odluke o smanjenju minusa banke donose jednostrano, a građane ne upozoravaju na primjeren način, na vrijeme niti nude postepeni prijelaz na smanjeni iznos odobrenog prekoračenja. Stoga se u predloženim izmjenama izričito navodi kako je vjerovnik dužan obavijestiti potrošača o umanjenju ili ukidanju dopuštenog minusa najmanje 30 dana prije.
Također, banke su dužne omogućiti građaninu, protiv kojeg nije pokrenut postupak prisilne naplate, bez njegovog zahtjeva i bez ikakvog dopunskog troška otplatu iznosa za koji je prethodno dopušteno prekoračenje umanjeno, ili iznosa ukinutog prethodno dopuštenog prekoračenja, u 12 mjesečnih obroka i primjenom kamatne stope koja vrijedi za dopušteno prekoračenje po tekućem računu. Građanin nije dužan prihvatiti smanjenje, odnosno ukidanje dopuštenog prekoračenja ako mu vjerovnik ne ponudi navedenu otplatu iznosa.
Prijedlogom se ograničava i ukupni trošak potrošačkog kredita, odnosno efektivna kamatna stopa tako da smije doseći maksimalno jedan postotni bod nižu kamatnu stopu od zatezne kamatne stope propisane zakonom koji regulira zateznu kamatnu stopu. Prema važećim uvjetima, time maksimalna efektivna kamatna stopa iznosi 11 posto, navodi Ministarstvo financija.
