"Po mojim saznanjima nismo dobili odgovor. Europska komisija duboko žali zbog toga što Hrvatska nije odgovorila na taj hitan poziv i zbog činjenice da se hrvatsko nacionalno zakonodavstvo promijenilo samo nekoliko dana prije pristupanja EU-u te je u suprotnosti sa zakonom EU-a o europskom uhidbenom nalogu, a to nije nevažno pitanje", istaknula je Andreeva.
Podsjetila je da je potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za pravosuđe Viviane Reding na to jasno ukazala u nekoliko navrata. "Potez Hrvatske znači da se nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u drugoj europskoj zemlji tijekom komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica i zbog toga će potpredsjednica Reading upoznati cijelu Komisiju s tim pitanjem idućeg tjedna i predložit će akcije u skladu s Člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora kao što je već naznačila u pismu hrvatskom ministru pravosuđa", rekla je Andreeva.
Članak 39. predviđa "odgovarajuće mjere" od kojih bi jedna mogla biti i uskraćivanje novca iz fondova EU-a. Glasnogovornica je najavila da će Reading također upoznati Vijeće ministara pravosuđa s hrvatskim kršenjem europskog zakonodavstva na idućem sastanku u listopadu. EK je dala Hrvatskoj rok do 23. kolovoza da odgovori na pitanje kada planira uskladiti hrvatski zakon o europskom uhidbenom nalogu s europskim zakonodavstvom.
Hrvatska je krajem lipnja donijela zakon, kolokvijalno nazvan "lex Perković" kojim primjenu europskog uhidbenog naloga ograničava na zločine počinjene poslije kolovoza 2002. Reading je u pismu hrvatskom ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću koncem srpnja napisala kako ono što je Hrvatska učinila 28. lipnja, usvajanjem amandmana na zakon o europskom uhidbenom nalogu, nije u skladu s europskim zakonodavstvom te da to treba ispraviti.
