Od 21. kolovoza kada je izveden, Zapad odgovornost za kemijski napad sa stotinama mrtvih pripisuje režimu sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i istodobno u nekim zemljama sve su glasniji pozivi na neki oblik vojne intervencije, dok Moskva nastavlja braniti svog saveznika Asada i za napad optužuje ustanike. "Zabrinut sam izjavama Pariza i Londona da bi NATO mogao intervenirati kako bi uništio kemijsko oružje u Siriji i to bez dopuštenja Vijeća sigurnosti UN-a. Taj je teren sklizak i opasan" i to je "teško kršenje međunarodnog prava", rekao je u ponedjeljak šef ruske diplomacije Sergej Lavrov na hitno sazvanoj konferenciji za novinare.
Lavrov je u nedjelju navečer na to upozorio svog američkog kolegu Johna Kerryja, kojemu je rekao da bi posljedice moguće vojne intervencije bile "iznimno teške" po Bliski istok i Sjevernu Afriku gdje su zemlje poput Iraka i Libije još nestabilne. Rusija se oštro usprotivila 2003. američko-britanskoj vojnoj intervenciji u Iraku kojom je svrgnut predsjednik Sadam Husein, no oružje za masovno uništenje u Iraku nikada nije bilo pronađeno te se lažnim pokazala informacija koja je Londonu i Washingtonu bila povod za rat. Godine 2011., Rusija je dopustila Zapadu vojnu akciju u Libiji tako što se suzdržala od veta na rezoluciju UN-a.
No Moskva se nije suzdržala od iskazivanja ljutnje kada je zapadna koalicija rezoluciju o zoni zabrane leta iskoristila za bombardiranje vojnih položaja libijskog diktatora Moamera Gadafija, koji je u doba Sovjetskog Saveza bio saveznike Moskve. Lavrov je u ponedjeljak podsjetio na teške posljedice tih prethodnih intervencija u regiji. U Iraku "deseci osoba umiru svakog dana u krvavim napadima", a u Libiji "vlada ne nadzire cijeli državni teritorij", rekao je. "Povijest se ponavlja", jer "Zapadne zemlje postupaju na sličan način", kazao je analitičar Aleksander Filonik s Instituta za istočne zemlje.
Sjedinjene Države oprezno su najavile da će u Siriji djelovati samo u suradnji s međunarodnom zajednicom i u okviru prava. To je rekao američki ministar obrane Chuck Hagel koji je u ponedjeljak odbio komentirati vojne opcije koje eventualno razmatra Bijela kuća kao i to je li vojni odgovor na uporabu kemijskog oružja u Siriji izgledan.
Britanski ministar vanjskih poslova William Hague ocijenio je u ponedjeljak da je "moguće" odgovoriti na uporabu kemijskog oružja u Siriji i u slučaju da Vijeće sigurnost "ne bude jedinstveno". Rusija, jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti dosad nije podržala nijednu rezoluciju koju je Zapad predložio o Siriji. Filonik upozorava da bi odluka o intervenciji potkopala temelje djelovanja međunarodne zajednice i "mogla bi zakomplicirati sve aspekte rusko-zapadnih odnosa, uključivo o neširenju" oružja.
Neki analitičari podsjećaju da je Rusija nedavno pokazala spremnost surađivati sa SAD-om predlažući zajedničku konferenciju o Siriji, a sada se opet našla "izoliranija u stajalištu prema Siriji". "Ako bi se odlučilo vojno intervenirati to bi značilo da se Zapad oglušio o stajalište Rusije i Moskva će na to odgovoriti", drži Maria Lipman, analitičarka u centru Carnegie u Moskvi. UN-ovi inspektori konačno su u ponedjeljak pošli na mjesto navodnog kemijskog napada blizu Damaska koji se pripisuje sirijskom režimu, u naselju Ghouti, a ondje su na njih pucali nepoznati napadači iz zasjede, zbog čega su se morali vratiti i zamijeniti automobil.
Kao i u slučaju kemijskog napada sirijski režim i oporba razmijenili su optužbe te su odgovornost za napad pripisali drugoj strani. I dok traje polemika, Kremlju sklon dnevnik objavio je dug intervju s Asadom koji upozorava SAD da će njegov rat u Siriji, pokrene li ga, završiti neuspjehom kao i svi američki vojni projekti od Vijetnama.
Aleksej Puškov, predsjednik vanjskoplitičkog odbora u Dumi (donji dom ruskog parlamenta) napisao je u ponedjeljak da su navodni kemijski napad izveli pobunjenici, no Zapad će, što god bilo, tvrditi protivno. "London i Washington (...) trebaju dokaz o Asadovoj krivnji", napisao je Šukov na Twitteru. SAD je prije godinu dana objavio da bi napad kemijskim oružjem bio prekretnica, crvena crta u građanskom ratu u Siriji.
