"Pogledamo li kartu", rekla je ministrica, "radi se o konsolidaciji teritorija, a ne zapravo o proširenju, a Hrvatska je, unatoč punopravnom članstvu, ostala dio regije i nastavlja se zalagati za njenu daljnu stabilizaciju." Pusić je istaknula da prije nego postavimo pitanje "tko je sljedeći" treba odgovoriti na nekoliko pitanja, od toga tko želi proširenje, je li politika proširenja atraktivna, što nosi sa sobom, kao i da li smatramo da je za jedno dugo vrijeme Hrvatska zadnja koja je postala članica, ili smatramo da hrvatski primjer pokazuje da zemlje zapadnog Balkana zaista imaju realnu mogućnost i da mogu postati članice EU-a.
Osim Pusić, na panelu je govorila pomoćnica glavnog tajnika NATO-a Kolinda Grabar Kitarović, zatim ministri vanjskih poslova BiH i Makedonije, Zlatko Lagumdžija i Nikola Poposki, zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a Philip Reeker, bivši albanski premijer Ilir Meta, član Europskog parlamenta Ivo Vajgl, te savjetnik predsjednika Srbije za vanjsku politiku Marko Đurić.
Grabar Kitarović je kazala kako je EU perspektiva ključna za domaće reforme, dok je Lagumdžija rekao da BiH želi iskoristiti 2014. kao ključnu godinu. Reeker smatra kako su euroatlantske integracije ključne za zapadni Balkan, što SAD čvrsto podupire te dodao da SAD vidi proširenje kao alat za razvoj.
Ono što je ključno jest trošiti energiju na stvari koje su bitne, a ne na predviđanja, kazao je Poposki. Vajgl je rekao da će biti manje financijskih sredstava, ali puno mogućnosti za one koji žele biti dio EU-a. Trodnevni Bledski strateški forum zatvorio je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec zahvalivši organizatorima i sudionicima, stoji u priopćenju.
