"Protureferendum" o definiciji braka bio bi svojevrsno mijenjanje pravila na neadekvatan način i usred demokratskog procesa, što je posve neprihvatljivo, ističe pravobraniteljica u priopćenju. Sa stanovišta demokratske procedure donošenja odluka, važno je reći kako se pravo na sudjelovanje u političkom odlučivanju građana u Hrvatskoj može i treba ostvarivati i oblikom neposrednog odlučivanja, odnosno referendumom.
Unatoč tome što takve inicijative građana, kao oblik korektiva predstavničke demokracije, u nas još nisu zaživjele u potpunosti, u Hrvatskoj postoji ustavnopravni, ali i zakonodavni okvir unutar kojeg je propisan način provođenja referenduma i njega treba provoditi. Na to nas obvezuje načelo vladavine prava koje je ustavna vrednota, ističe se u priopćenju. Stoga, demokratska procedura zahtijeva da Sabor, ako su se za to stekli uvjeti, raspiše referendum na predloženo referendumsko pitanje, upozorava pravobraniteljica.
Pri tome, u pitanjima tumačenja Ustava u odnosu na sadržaj ljudskih prava, ključnu ulogu ima Ustavni sud. Stoga prije raspisivanja referenduma, Hrvatski sabor treba zatražiti od Ustavnog suda da utvrdi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom. Utvrdi li Ustavni sud kako je tome tako, neraspisivanje referenduma bilo bi negiranje legitimne narodne inicijative, a time i ustavnih i zakonskih prava građana, naglašava se u priopćenju.
Sadašnja razina zaštite ljudskih prava koja je zagarantirana Ustavom i međunarodnim dokumentima, ne bi smjela biti dovedena u pitanje. Odredbe Ustava koje govore o ljudskim pravima ili imaju izravan utjecaj na ostvarenje tih prava, ne bi trebale biti podložne promjenama putem referenduma jer se u protivnom postavlja pitanje koja bi sve ljudska prava na ovaj način mogla biti ograničena ili dokinuta.
Stoga, od iznimne je važnosti što prije pristupiti izmjenama Zakona o referendumu, kako bi se to pitanje na primjeren način reguliralo, stoji u priopćenju pučke pravobraniteljice Lore Vidović.
