Jedan od autora studije koju je o ovom pitanju predstavila udruga je i pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH Zoran Perković koji je istaknuo kako su postojeći problemi očevidno političke naravi. "Stručna tijela su obavila svoj posao a očevidno zapinje u političkim tijelima dviju zemalja i ukoliko (politička tijela) pristupe analizi onoga što su obavila stručna tijela vrlo lako će doći do zaključka da posao koji je preostao nije veliki i da se može okončati na obostrano zadovoljstvo", kazao je Perković.
Objasnio je kako bi logičan redoslijed poteza trebala biti ratifikacija ugovora kroz zajedničku izjavu najviših tijela vlasti u dvjema državama uz istodobno iskazivanje spremnosti da se granica korigira tamo gdje je to opravdano interesima ljudi koji žive uz graničnu crtu ili pak njenom učinkovitijom kontrolom. Problem utvrđivanja granične crte na području Neuma po Perkovićevu stajalištu moguće je riješiti uz poštivanje prava koje BiH ima temeljem Konvencije UN o pravu mora.
"U tom bi se paketu moglo lako završiti sve", dodao je Perković. Nekadašnji veleposlanik BiH u Hrvatskoj Zlatko Dizdarević upozorio je ipak kako je veći problem na bosanskohercegovačkoj strani i to zbog komplicirane političke situacije u toj zemlji i složenog načina donošenja odluka.
Kazao je kako su razumljive primjedbe iz Hrvatske da se u BiH o granici zapravo nema s kim razgovarati jer ne postoje mehanizmi koji mogu osigurati usuglašenost čak i o tome što se u praksi primjenjuje već godinama. Dizdarević drži kako je ugovor o granici između BiH i Hrvatske sa stručnog stajališta jedan od najbolje pripremljenih no ipak će ostati politički blokiran sve dok u BiH vlada stanje kakvo je sada.
