Raspravu u Splitu organiziralo je Ministarstvo socijalne politike i mladih, a u sklopu Twinning Light Projekta „Unapređenje udomiteljstva za djecu i mlade u Republici Hrvatskoj“ koji je s gotovo 211.000 eura financiran kroz program Europske unije za Hrvatsku IPA 2010. „Zakoni u Hrvatskoj ne idu na ruku potpori udomiteljima djece“, istaknula je voditeljica projekta Olga Zechner.
Nada Plavšić-Mijatović iz Ministarstva socijalne politike i mladih izvijestila je kako je već izrađen nacrt novog Obiteljskog zakona kojim se namjerava osuvremeniti i pristup rješavanju udomiteljskih teškoća. „U rješavanju udomiteljskih teškoća treba se usmjeriti na potrebe djeteta koje je izdvojeno od bioloških roditelja.
U sklopu ovog projekta za Hrvatsku izradit ćemo posebnu brošuru za udomljenu djecu, ali i priručnik za udomitelje“, rekla je Olga Zechner te najavila pokretanje internetske stranice kako bi se poboljšala komunikacija i prevladale udomiteljske teškoće. Predstavnici socijalnih radnika upozorili su u raspravi na sporost hrvatskih sudova pri donošenju odluka za izdvajanje djeteta od bioloških roditelja, ističući pritom kako se katkad na to čeka i nekoliko godina, što uzrokuje goleme teškoće.
Austrijski stručnjak na tom projektu za Hrvatsku Herbert Paulischin izvijestio je kako u Austriji socijalni radnik kad je dijete u opasnosti ima pravo „iste sekunde“ bez sudske odluke i bez policijskog angažmana „izdvojiti dijete iz obitelji bioloških roditelja“. Po njegovim riječima, u Austriji se samo 10 posto slučajeva izdvajanja djeteta od bioloških roditelja rješava sudskim odlukama, a čak 90 posto rješava se angažmanom socijalnih radnika u komunikaciji s biološkim roditeljima i mogućim udomiteljima.
„Udomiteljima se moraju dati informacije o okolnostima zbog kojih se dijete izdvaja od bioloških roditelja, o mogućim bolestima djece te o njihovim sklonostima. No, i djetetu se mora dati informacija o mjestu gdje ga se udomljuje, o članovima udomiteljskih obitelji te o tome kakvi su im susjedi“, rekao je Paulischin i dodao kako se i biološkim roditeljima treba omogućiti kontakt s djetetom te težiti tome da im se dijete kad-tad vrati. „No treba paziti da potrebe bioloških roditelja nikada ne budu iznad potreba udomljenog djeteta“, dodao je Paulischin.
U raspravama je također rečeno kako je u Slavoniji veće zanimanje za udomljavanje djece izdvojene od bioloških roditelja nego u Dalmaciji, gdje su ljudi, kako je rečeno, okupirani turističkim djelatnostima. Nakon rasprave u Splitu, najavljena je slična rasprava u Zagrebu za 16. listopada. Na temelju tih rasprava, kako je rečeno, izradit će se prijedlozi za unapređenje udomiteljstva u Hrvatskoj koje će se proslijediti Ministarstvu socijalne politike i mladih.
