"Svrha toga postupka je da se popuni ona pravna praznina koja nastane kada osoba, koja je nositelj prava i obveza, premine, i da se, zapravo, u tom postupku osigura pravna sigurnost", rekla je zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt . Dodala je da je imovina osobe koja je preminula bez nasljednika prelazila u vlasništvo općine ili grada koji su je morali naslijediti.
Pri tome su vjerovnici u praksi svoja potraživanja naplaćivali na imovini ili računu općine ili grada, čime su ih dovodili u nezavidan položaj. Artuković Kunšt spomenula je da su u praksi primijećene i zlouporabe zakona, jer su se nasljednici odricali nasljedstva zbog ostavljenih dugova. Istaknula je da se izmjenama i dopunama zakona sada omogućuje da se prisilna naplata dugovanja može izvršiti samo na onoj imovini koja je bila predmet ostavine.
Izmjene i dopune Zakona o nasljeđivanju podržali su klubovi zastupnika SDP-a, HNS-a, HDZ-a i HDSSB-a ocijenivši da se njima na kvalitetan način štite jedinice lokalne samouprave koje se ne mogu odreći nasljedstva kao drugi nasljednici.
Tim izmjenama općine i gradovi više neće morati strahovati da će zbog nasljeđivanja imovine, ali i dugova poslije smrti nekoga od svojih građana, biti dovedeni na prosjački štap, jer bi se ubuduće ovrha na dugove ostavitelja mogla provoditi samo na toj imovini a ne, kao do sada, na cjelokupnom općinskom ili gradskom imovinom, uključujući i njezin račun, istaknuli su zastupnici. Upozorili su i kako se nerijetko događa da se zakonski nasljednici zbog dugova odriču nasljedstva.
