Prema prijedlogu zakona, strateški projekt može se realizirati samo ako je usklađen s dokumentima prostornog uređenja, a u odlučivanje o davanju statusa strateške investicije uključuju se predstavnici jedinica lokalne uprave. Tako bi, prema prijedlogu, u povjerenstva za odabir strateških projekata bili uključeni župani i gradonačelnici na čijem se području investicije trebaju realizirati ili osobe koje oni za to ovlaste. Dodatno se utvrđuje i odgovornost državnih službenika za brzo rješavanje administrativnih postupaka. Također, ako je investitor tvrtka koja je tek osnovala podružnicu Hrvatskoj, od nje se neće tražiti dokazi boniteta (BON1 i BON2), jer ih kao nova ni ne može imati.
Prema prijedlogu, koji je raspravljen još u prvom saborskom čitanju, definirani su kriteriji za odabir strateških projekata. To su oni s ukupnom vrijednošću kapitalnih troškova ulaganja jednakom ili većom od 150 milijuna kuna ili imaju mogućnost sufinanciranja iz fondova i programa EU uz ukupnu vrijednost kapitalnih troškova projekta jednaku ili veću od 75 milijuna kuna. Status strateških projekata imali bi i oni koji se ostvaruju na potpomognutim područjima s ukupnim troškovima ulaganja od najmanje 20 milijuna kuna, a ista granica vrijedi i za otoke.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je nakon sjednice Vlade kako preporuke Hrvatske udruge poslodavaca i drugi istupi zadnjih mjeseci govore da je poticajni zakon za investicije potreban radi stvaranja povjerenja investitora u to da će država izvršiti obveze prema njima i logistički pratiti realizaciju investicija. "Ovaj zakon nije rješenje cjelokupne gospodarske situacije, ali je detalj koji će ubrzati investicije i naučiti administraciju kako treba funkcionirati kako bismo promijenili dugogodišnji imidž zemlje da smo spori, neefikasni i nesigurni za strane investitore“, rekao je Vrdoljak. Dodao je kako vjeruje da će zakon poboljšati investicijsku klimu.
