Prema policijskim podacima za još 90 hrvatskih građana su raspisani strani europski uhidbeni nalozi, ali se na njih 25 zasad ne mogu primijeniti jer su djela za koja ih se tereti počinjena prije 7. kolovoza 2002. Među hrvatskim građanima nad kojima se u Hrvatskoj ne može primijeniti EUN je i nekadašnji čelnik jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josip Perković kojeg Njemačka traži zbog umiješanosti u ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983.
Od preostalih 65 osumnjičenika, koje traže članice EU-a, uhićeno ih je 12 i nad njima se provodi sudski postupak priznavanja uhidbenog naloga. Za preostala 53 tražena hrvatska građana još se traga, a dosad je utvrđeno da nemaju prebivalište u Hrvatskoj ili da ne borave na prijavljenoj adresi. Hrvatska je 36 svojih i stranih građana predala Austriji, Mađarskoj, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Sloveniji, Danskoj i Belgiji, koje su ih, uz ostalo tražile zbog ubojstva, zločinačkog udruživanja, utaje poreza, zlouporabe droga, prijevare, pronevjere i razbojništva, kazali su Hini u Ravnateljstvu policije.
Hrvatska je istodobno proslijedila ukupno 32 uhidbena naloga Sloveniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Italiji i Velikoj Britaniji. Zasad je Hrvatskoj predana jedna osoba iz Rumunjske osumnjičena zbog povrede dužnosti uzdržavanja, dok je prema ostalima postupak priznavanja hrvatskog naloga u tijeku ili tražene osobe još nisu locirane, kažu u policiji. Europski uhidbeni nalog izazvao spor s EK, Njemačkom i Mađarskom EUN omogućuje članicama jednostavniji, kraći i brži postupak predaje traženih osoba od izručenja, no iako ga priznaju sve zemlje članice uz uvjete propisane nacionalnim zakonodavstvom zbog njega su se, ulaskom u EU, zategnuli hrvatski odnosi s Njemačkom koja traži izručenje Perkovića.
Odnosi s Mađarskom zategnuti su pošto su protiv šef mađarskog Mola Zsolta Hernadija, na hrvatski zahtjev, raspisani crvena Interpolova međunarodna tjeralica i europski uhidbeni nalog. Hernadi je ujedno i najpoznatiji državljanin neke članice EU-a čiju predaju Hrvatska traži temeljem EUN-a, zbog sumnje da je podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi toj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini. U međuvremenu je sud u Budimpešti pravomoćno odbio ispuniti taj nalog uz obrazloženje da je istragom, koja je ranije provedena u Mađarskoj, utvrđeno da Hernadi nije kriv.
Hrvatska je tri dana prije ulaska u EU Zakonom o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, nazvanim 'lex Perković', vremenski ograničila primjenu EUN-a, što je izazvalo spor s Europskom komisijom (EK), ali je on najvjerojatnije riješen ukidanjem ograničenja koje će se primjenjivati se od 1. siječnja 2014. Komisija je zbog hrvatskog ograničavanja EUN-a ranije zaprijetila sankcijama, tumačeći da su ograničenje u zakonodavstvo mogle ugraditi samo članice koje su u EU ušle do 2002.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić poručio je na kraju rasprave o izmjenama zakona da je to rezultat dogovora s EK te je izvjesno da će EK prekinuti proceduru uvođenja sankcija. Nakon što je Sabor izmjenio sporni zakon, potpredsjednica EK-a Viviane Reding izjavila je da je za nju slučaj 'lex Perković' riješen. Upitana kada će Komisija zaustaviti postupak protiv Hrvatske, Reding je odgovorila da će to učiniti čim zakon stupi na snagu.
