"Europa je odlučila staviti bankarski sektor pod kompletni nadzor i pokušava osigurati zajedničke kriterije za sanaciju tih banaka. To je važno i za nas, kao zemlju izvan eurozone jer je skoro 90 posto hrvatskog bankarstva u rukama banaka iz zemalja eurozone", rekao je hrvatski ministar financija Slavko Linić nakon završetka ministarskog sastanka.
To je prvi stup bankovne unije koji Europskoj središnjoj banci daje ulogu nadzornika 130 najvećih banaka u eurozoni. Nadzor banaka postat će operativan u studenom sljedeće godine. Linić je rekao da Hrvatska podržava pristup da se kod sanacije banaka najprije upregnu svi resursi vlasnika, a tek onda kada se na nađe drugo rješenje da se opterećuju proračuni i porezni obveznici.
Međutim, kod drugog stupa bankovne unije, odnosno pitanja tko će financirati sanaciju banaka, još nema napretka. Komisija je predložila da se u te svrhe uspostavi posebni fond koji bi bio dotiran od strane financijskog sektora, dok bi Njemačka više voljela da se uspostavi mreža nacionalnih fondova.
U svakom slučaju bit će potrebno postići kompromis do kraja ove godine ako se želi da se zakonodavni posao završi do kraja mandata Europskog parlamenta, koji zadnju plenarnu sjednicu ima u ožujku sljedeće godine.
Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble odbacio je u utorak ideju da bi banke u poteškoćama mogle dobiti izravnu pomoć Europskog stabilizacijskog mehanizma, fonda za spašavanje zemalja eurozone, a da pritom vlade ne budu odgovorne za vraćanje dugova.Schaeuble je rekao da postoji pravna prepreka za izravnu pomoć bankama jer bi u tom slučaju trebalo mijenjati njemačke zakone.
