"Ne vidim razloga za odustajanje jer sve što je do sada uplaćeno, a to je preko dvije milijarde kuna, nije dalo efekta i očito je da se u tome ne razumijemo mi u ministarstvu financija i svi oni koji zagovaraju štednju. Štednja je dobrodošla, ali u krizi kada se smanjuje svim mogućim korisnicima nisi opravdani poticaji iz proračuna, koji se daju ljudima koji imaju nekretnine i koji štede za svoju djecu", izjavio je novinarima Linić, koji je u Luxembourgu sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica Europske unije.
Linić je odbacio sve kritike prijedloga izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju ističući da se time žele zaštiti građani, koji ne mogu snositi sav teret kada se promjene uvjeti koji su bili definirani u ugovoru o kreditu. "Smatramo da je bankarski sektor gledao samo svoje interese i kada je imao dovoljno novaca plasirao ga je građanima, dapače plasirao je švicarske franke iako je znao koliko je to rizično i opasno. Privukao ih je niskim kamatama, a posao države je da vrati kontrolu u tom dijelu.
Probali smo vrlo jasno definirati da ćemo staviti pod kontrolu sve bankarske naknade i da nećemo više dopustiti uzimanje novaca građanima pod bilo kakvim izlikama", rekao je Linić dodajući da se primjerice kamate moraju vratiti na početnu razinu u situacijama kada tečaj poraste 20 posto. "To je nešto što je posao države da zaštiti građane, neovisno od toga što su potpisivali jer kada se promjene uvjeti ne može se sav teret prebaciti na građane", istaknuo je Linić.
Također je odbacio i kritike da je riječ o neustavnom rješenju. "Banke su nezadovoljna strana koja se žali na protustavnost rješenja i neka onda ustavni sud radi svoj posao. Postupcima na ustavnom sudu velike banke samo pokazuju svoju moralnost, njih jedino zanima njihov profit i zarada, a ne nesigurnost građana. Ova vlada mora drukčije postupati", rekao je ministar. Linić je rekao da je 150 milijuna eura kredita Svjetske banke, koji će sljedeće godine biti uplaćeni izravno u hrvatski proračun, dokaz da je vlada provela određene strukturne reforme.
"Kredit Svjetske banke izravno ulazi u proračun Republike Hrvatske i on je znak da je u prethodnim godinama vlada provela određene strukturne reforme na području rada, socijalne zaštite, zdravstvenog sustava i upravljanja trgovačkim društvima. Zato je taj kredit važan za hrvatsku vladu jer zunači da su reforme ostvarene, a što je bilo predviđeni i u ugovoru o kreditu", rekao je Linić, dodajući da nije riječ o sredstvima namijenjenim za izradu projekata kojima bi se privukla sredstava iz europskih fondova.
