Izuzev nekoliko marginalnih stranaka, koje vjerojatno ne pokrivaju više tri posto biračkog spektra, cjelokupna politička scena smatrala je ulazak u EU svojim glavnim ciljem, kazao je Josipović na predavanju na svučilištu svetog Klimenta Ohridskog u Sofiji. Hrvatska je, različito od Bugarske koja je imala samo jedno tranziciju - od socijalizma do kapitalizma, imala nekoliko tranzicijskih razdoblja, kazao je Josipović, dodavši da je njegova zemlja morala proći kroz proces od rata do mira, od nedemokratske do demokratske vladavine i kroz transformaciju vlasništva.
Stvaranje novog društva donijelo je mnoga očekivanja hrvatskih građana, a ona nisu uvijek ispunjena. Ustanovljenje demokracije i neovisnosti same po sebi nisu odgovorile na sva pitanja koja su Hrvati imali, kazao je Josipović. Jedan od razloga za dulji hrvatski put u EU od očekivanog bio je i taj što su europske zemlje poklanjale više pažnje drugim zemljama i htjele da Hrvatska u Uniju uđe posve spremna.
To je opisao i donekle nepravednim jer je se od Hrvatske tražilo više nego od drugih zemalja, uključujući Bugarsku i Rumunjsku. Josipović je ovim predavanjem završio službeni posjet Bugarskoj i iz Sofije će izravno otputovati u Beograd, gdje u srijedu počinje službeni posjet Srbiji, gdje će s najvišim srbijanskim dužnosnicima razgovarati o otvorenim pitanjima između dviju zemalja, a sastat će se i s predstavnicima Hrvata koji žive u toj zemlji.
Prvi posjet Josipovića Beogradu otkako je za predsjednika Srbije izabran Tomislav Nikolić, također će uključiti i susret s predstavnicima srpskih udruga izbjeglih i nestalih. Isto tako, hrvatski će se predsjednik u Narodnoj skupštini obratiti zastupnicima te održati razgovore sa skupinom srbijanskih gospodarstvenika.
