Ističe se to u reakciji Ministarstva financija u povodu osvrta na prijedlog zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iznesenog od strane Hrvatske narodne banke u medijima. "Ministarstvo financija svjesno je činjenice da će izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju rezultirati manjom budućom zaradom banaka, međutim, želimo istaknuti da isto ne znači da će banke zbog toga trpjeti gubitke, nego će raspodjela tereta tržišnog rizika biti pravednija i održivija", navodi se u priopćenju objavljenom na mrežnim stranicama tog ministarstva.
Iz Ministarstva financija ističu da su "banke svjesno i namjerno, unatoč upozorenjima koja je davala i Hrvatska narodna banka, masovno nudile i odobravale građanima kredite u švicarskim francima (CHF). S druge strane, teret tržišnog rizika u takvim kreditnim poslovima do sada je snosio samo dužnik". Stoga će ove izmjene i dopune Zakona uspostaviti temelj za zakonit i pravedan obračun kamatne stope, utemeljen na parametrima koji su jasni i poznati potrošaču pri čemu će promjena kamatne stope smjeti ovisiti isključivo o promjeni parametra koji je neovisan o bilo kojoj strani.
Time činidba postaje odrediva, što je u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima, naglašavaju iz Ministarstva. Nadalje, radi zaštite najugroženije kategorije potrošača, koje nisu pogodile samo netransparentne i jednostrane promjene kamatne stope, nego i rast tečaja strane valute u odnosu na domaću veći od 20 posto, pored definiranja promjenjivog parametra, propisuje se da buduća marža mora biti fiksna i ne smije biti veća od razlike između početne kamatne stope i početnog promjenjivog parametra.
Takvo rješenje u Ministarstvu financija smatraju pravednim jer će ovakvim izračunom, koristi za dužnika biti proporcionalne šteti koju je pretrpio, a teret rizika ravnomjernije će se raspodijeliti između dužnika i vjerovnika (banke). S obzirom na izostanak regulacije za ugovore o kreditu sklopljene prije 1. siječnja 2010. godine, obveza države je intervenirati i uspostaviti jednakopravnost građana i kod takvih, ranije sklopljenih ugovora o kreditu, navodi iz Ministarstva financija.
Hrvatska narodna banka u ponedjeljak je objavila svoju procjenu kako ukupan godišnji financijski učinak predloženih izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju na bankarski sektor doseže gotovo 760 milijuna kuna, odnosno oko dvije petine procijenjene neto dobiti banaka za 2013. godinu, a najveći učinak, od 645,2 milijuna kuna, imalo bi smanjenje kamatne stope na kredite u švicarskim francima.
U HNB-u ocjenjuju da bi predviđene izmjene tog zakona mogle imati višegodišnji negativan učinak na prihode banaka pa bi ukupan kumulativni učinak izmjena Zakona mogao biti mnogostruko veći. To bi moglo utjecati i na mogućnost i potencijal banaka da odobravaju nove kredite, kao i njihovu sposobnost apsorpcije nepovoljnih šokova iz okružja, a moglo bi potaknuti i snažnije razduživanje banaka, naveli su iz HNB-a u Bilješci o očekivanim učincima prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, objavljenoj u sklopu Informacije o gospodarskim kretanjima.
