Davorin Mlakar (HDZ) zatražio je da se do drugog čitanja zakonu prilože podatci o tome koliko ima udruga, kako se financiraju i koliko su novca dobile iz javnih izvora. "Mi imamo preko 50 tisuća registriranih udruga, ali nemamo nikakvih podataka o tome koje su to udruge, koliko njih se financira iz državnog ili iz lokalnog proračuna, koliko ih je u postupku likvidacije i koliko ih se ugasilo", upozorio je Mlakar.
Predložio je da se udruge zakonom diferenciraju s obzirom na područje kojim se bave ili da se "barem izvan dosega ovoga zakona stavi športske udruge, koje su izazvale najveću pomutnju u pravnom prometu". Podsjetio je kako je dio nogometnih klubova registriran kao udruga građana, a dio kao trgovačka društva, ali da i jedni i drugi ulaze u krovnu udrugu Hrvatski nogometni savez, što smatra podlogom za izigravanje zakona.
Mlakar je i protiv rješenja kojim bi se udrugama dopustilo obavljanje i gospodarske djelatnosti. "I do sad su se udruge bavile itekako profitnom djelatnošću", kazao je Mlakar, koji se boji da bi takva odredba mogla omogućiti zlouporabe poreznih olakšica. Ministar uprave Arsen Bauk rekao je kako se čak 80 posto pritužbi koje njegovo ministarstvo dobija kao drugostupanjsko tijelo odnosi na sportske i lovačke udruge. "No, te se pritužbe ne odnose na to hoće li netko igrati lijevo ili desno krilo, nego uz kvorum na skupštinama i sl., što je definitivno u domeni uprave", objasnio je.
Bauk je kazao kako su neprecizne odredbe važećeg zakona i presložen postupak likvidacije doveli do netočnih podataka u Registru udruga. "Registrirano je gotovo 50.000 udruga i tek nešto više od 800 izbrisanih od uspostave samog registra, što zasigurno ne odgovara stvarnom stanju", rekao je Bauk. Kazao je da je u predloženom zakonu poseban naglasak stavljen na veći opseg podataka upisanih u registar udruga i upisnik predstavništava stranih udruga, a ti će podatci biti i javno dostupni na internetskoj stranici Ministarstva, rekao je Bauk.
S obzirom da se uskoro očekuje i novi Zakon o računovodstvu neprofitnih organizacija, javno dostupna trebala bi postati i financijska izvješća udruga, što bi, kaže Bauk, uvelike trebalo olakšati financiranje udruga iz javnih izvora i pridonijeti transparentnosti njihova djelovanja za opće dobro.
Gordana Sobol (SDP) smatra da bi trebalo razmisliti o strožim uvjetima za osnivanje udruge, koju sada mogu osnovati svega tri osobe. "Vlada se odlučila na ovakav, liberalni pristup sa samo tri osnivača, no postavlja se pitanje je li to jedan od razloga inflacije udruga u Hrvatskoj", rekla je Sobol, podsjetivši kako se svake godine iz javnih izvora izdvoji 1,5 milijardi kuna.
Marjan Škvarić (HNS) protivi se dodatnom ograničavanju osnivanja udruga. "Ako definiramo da imamo temeljna načela razvoja demokratičnosti, da je sloboda udruživanja jedna od temeljnih građanskih i političkih sloboda, tu ne bi smjeli ograničavati", rekao je.
