Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ocijenio je kako je sustav zaštite na radu dobar, no, dodao je, treba ga unaprijediti te je najavio izmjene Zakona o zaštiti na radu kojima će se to postići. "Namjera nam je da zakon bude fleksibilniji i operativniji za zaštitu na radu, da bude jasan i provediv", rekao je Mrsić. Nakon izmjena tog zakona slijedi donošenje provedbenih propisa kako bi on bio operativan, rekao je Mrsić i napomenuo da je usklađen s direktivama Europske unije.
Objasnio je da se u zakon uvode novi pojmovi, jasnije definiraju prava i dužnosti stručnjaka zaštite na radu koji ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom, a obveza zaštite na radu proširena je na MUP, MORH i vatrogastvo u kojima ih do sada nije bilo. Propisan je i osnutak zavoda za zaštitu na radu, a osniva se i nacionalno vijeće zaštite na radu. Mrsić je posebno naglasio kako se izmjenama ponovno vraća medicina rada u tvornički krug, gdje je trebala i biti, ali je, kako je rekao, nesmotrenom odlukom bivšeg ministra zdravstva Andrije Hebranga bila ukinuta.
Povećava se nadzor nad stručnošću i zakonitošću rada ovlaštenih za poslove zaštite na radu te smanjuje broj podzakonskih propisa, rekao je Mrsić. "Mislim da je zakon dobro izbalansiran i usuglašen i da u provedbi neće biti problema", ocijenio je te napomenuo da će ići u dva saborska čitanja i moći će biti poboljšan amandmanima. Odgovarajući na primjedbe sindikalaca da je tekst zakonskog prijedloga bitno izmijenjen u odnosu prema verziji usklađenoj na tripartitnim radnim tijelima, ustvrdio je kako su izmijenjeni dijelovi koji su bili uvršteni kao rezultat lobiranja pojedinih interesnih skupina.
"Smatramo da trebaju biti u interesu svih, a ne samo nekih, i tu ne može biti ekskluziviteta", istaknuo je Mrsić. Također je najavio ponovno uvođenje platnih razreda kako bi se za jednaki rad dobila ista plaća. Koordinator Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (OSHA) za Hrvatsku Zdravko Muratti rekao je kako je "prevencija u zaštiti na radu upravljanje rizicima s krajnjim ciljem uklanjanja i smanjenja broja ozljeda na poslu i profesionalnih bolesti".
Iznio je podatak da u Europi na godinu 5500 ljudi pogiba u nesrećama na radu. Oko 159 tisuća ih umire od bolesti povezanih s radom, a gospodarstvo u EU pretrpi štetu od 500 milijarda eura. Govoreći o prevenciji konzumacije alkohola i opojnih droga na radnome mjestu, specijalistica medicine rada iz Hrvatskoga zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Nada Turčić istaknula je važnost testiranja koje će omogućiti otkrivanje ovisnika u najranijoj fazi i njihovo što ranije uključivanje u programe liječenja te produljivanje radnog vijeka.
