Odbor u priopćenju upozorava da je Vlada dopune zakona kojima se ukida isplata državnih poticaja za stambenu štednju prikupljenu tijekom 2014. godine, u saborsku proceduru uputila bez da je o njima provedena javna rasprava i zakonom propisana procedura procjene učinaka propisa. "Inicijalni prijedlog nacrta Zakona o kojem je provedena javna rasprava nije poslan u proceduru, već je Vladi na donošenje Konačnog prijedloga Zakona upućen sadržaj koji nije bio predmet javne rasprave. Ovdje se ne radi o korigiranom tekstu kao rezultatu javne rasprave, nego o sasvim novom prijedlogu zakona, na koji se zainteresirana javnost nije imala priliku očitovati", navode iz Odbora.
Vlada je, dodaju, zakon u saborsku proceduru upitila i bez prethodno izrađene, zakonom propisane, procjene učinaka izmjene propisa. Taj propust može imati dalekosežne posljedice, budući da nisu sagledani štetni učinci predložene izmjene Zakona, naglašava Odbor stambenih štedionica pri HUB-u. Odbor također podsjeća kako je, kao i brojni drugi sudionici javne rasprave, prilikom objave nacrta prijedloga zakona upozoravao da izmjena zakona kojom se privremeno ili trajno ukida isplata poticaja neće ostvariti nikakve uštede u državnom proračunu, već da će učinak biti upravo suprotan - državni proračun će biti oštećen uslijed smanjenja prihoda, a šteta će biti višestruko veća od uštede koja će nastati tek u 2016. godini.
Članovi Odbora za stambenu štednju HUB-a su HPB stambena štedionica, PBZ stambena štedionica, Prva stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica i Wuestenrot stambena štedionica. Vlada je sa sjednice, 24. listopada u saborsku proceduru uputila dopune Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojima se predlaže privremeno ukidanje poticanja stambene štednje u Hrvatskoj za uplate stambene štednje nastale u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine. Obrazlažući prijedlog, ministar financija Slavko Linić ocijenio je da sustav stambene štednje nije ispunio prvotnu svrhu, odnosno značajnu kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana.
Unatoč činjenici da je država do sada isplatila više od 2 milijarde kuna državnih poticajnih sredstava, naveo je Linić, kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala na vrlo niskoj razini. Tako je trenutno volumen kredita koje su dale stambene štedionice na razini od otprilike 3,5 milijardi kuna, a udio kredita stambenih štedionica u ukupnim stambenim kreditima tek 5,5 posto.
