"S obzirom da je deficit opće države prilično iznad tri posto BDP-a u sve tri godine koje se pokrivene ekonomskim prognozama, a javni dug već blizu 60 posto BDP-a i očekuje se njegov brzi rast, Europska komisija će sada morati, na temelju potvrđenih podataka o javnim financijama i naših prognoza, sastaviti izvješće o postojanju prekomjernog deficita u Hrvatskoj", rekao je povjerenik za ekonomske i monetarne poslove na konferenciji za novinare. Postupak prekomjernog deficita (EDP), korektivni je mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta. A Komisija je danas povećala procjene deficita opće države. Sada procjenjuje da će u Hrvatskoj iznositi 5,4 posto BDP-a, dok je u proljetnim prognozama očekivala 4,7 posto.
U idućoj bi godini deficit mogao porasti na 6,5 posto, dok bi u 2015. trebao pasti na 6,2 posto BDP-a. U novim prognozama povećala je i procjenu javnog duga, pa sada očekuje da će u ovoj godini iznositi 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7, a u 2015. porasti na 69 posto.Vlada priprema zakone s fiskalnim efektom Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je danas da Hrvatska mora rezati rashodnu stranu proračuna, a da se prihodna strana može povećati samo rastom BDP-a a ne poreznih davanja. “Našli smo se u situaciji deficita koji nije prihvatljiv u razvijenim ekonomskim društvima i moramo rezati rashodnu stranu. Prihodna strana se više ne može povećati iz realnog sektora, nema više povećavanja poreznih davanja, jedino što nam može povećati prihodnu stranu je gospodarski rast”, izjavio je Vrdoljak za Hinu. “Ako 2015. i 2016. bude dosegnuo 2, 2,5 do 3 posto, tada će taj deficit biti kontroliran, a mi ga moramo iskontrolirati u tri godine.., s time da najveće reforme treba pokazati u prvoj, 2014. godini”, poručio je Vrdoljak.
Potpredsjednik Vlade Grčić izjavio je rekao je da je Hrvatska u smjernicama fiskalne politike već pokazala da će deficit biti ozbiljan i da se moraju poduzeti vrlo stroge reformske mjere. “Te mjere trebale bi rezultirati u 2014. s 2 do 3 milijarde kuna manjim deficitom nego je to projicirano u smjernicama, a to onda naravno zahtijeva i određene rezove", kazao je. Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić danas je najavila da će Vlada uskoro zajedno s proračunom predložiti i određeni broj zakona koji će iduće godine imati fiskalni efekt. „Još prije mjesec dana, svjesni toga da ćemo ući u proceduru prekomjernog deficita, donijeli smo odluke o određenim mjerama. Neke su mjere kratkoročne, i već se na njima radi.
U iduća dva tjedna predložit ćemo i zakone, zajedno s proračunom, koji će imati određeni fiskalni efekt na sljedeću godinu“, rekla je Opačić. Istaknula je i da Vlada radi na određenim dugoročnim reformskim mjerama, na njih otprilike sedam, osam, o kojima će više informacija biti poznato do kraja godine. "Sve ono što smo ostavili gospodarstvu, ostavit ćemo i sada; oslobodit ćemo ga jednog dijela parafiskalnih nameta, ali nažalost, više od toga ne možemo napraviti. Gospodarstvo će se morati puno više samo potruditi da se pokrene i otvori radna mjesta", kazala je Opačić.EK upozorava na gospodarske rizike I dok je povećala procjene dseficita i javnog duga, Europska je komisija danas smanjila procjenu pada hrvatskog bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini, a povećala procjene rasta u idućoj.
U 2014. bi, prema procjenama Komisije, BDP trebao porasti 0,5 posto, a u 2015. godini 1,2 posto. Komisija je oštro srezala i prognozu stope nezaposlenosti – s prijašnjih 19,1 na 16,9 posto. Iduće godine, pak, očekuje daljnji pad stope na 16,7, a u 2015. godini na 16,1 posto.Izvoz bi se, pak, trebao tek postupno oporaviti zbog uske proizvodne baze i slabih gospodarskih prognoza za glavne trgovinske partnere Hrvatske. U Bruxellesu upozoravaju na nastavljene rizike koji bi mogli zakočiti gospodarsku aktivnost, poput pojačanih konkurentskih pritisaka nakon pristupanja Uniji. Rizik je i dodatno smanjenje kreditiranja, posebno malih i srednjih poduzeća, a i kapaciteti za 'povlačenje' sredstava EU-a mogli bi u kratkoročnoj perspektivi biti više ograničeni nego što se dosada procjenjivalo.
Oporba: procjene EK pokazuju da se ne treba nadati ničem boljem Nova prognoza Europske komisije pokazuje da se hrvatski građani slijedeće dvije-tri godine ne trebaju nadati ničem puno boljem, ocijenio je HDZ-ov zastupnik i bivši ministar financija Ivan Šuker. Korekcija procjene pada BDP-a s jedan posto na 0,7 posto praktički je u granicama statističke greške, no ključni problem je što Europska komisija procjenjuje vrlo loše izglede za rast u 2014. i 2015. godini, rekao je Šuker, istaknuvši da nije moguće povećanje društvenog standarda bez gospodarskog rasta od 2 posto. Procjene Komisije samo potvrđuju crne prognoze, a to se događa isključivo kao posljedica onoga što se događa u našoj okolini, prije svega u eurozoni, dodao je Šuker.
Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar kaže da je smanjenje pada BDP-a pozitivno, a u vezi očekivanog povećanja proračunskog deficita i javnog duga, bitna je struktura deficita i duga. Kod povećanja deficita državnog proračuna sa 4,7 posto na 5,4 posto BDP-a u ovoj godini, kao i porasta na 6,5 posto u 2014. godini, Komisija je uzela u obzir da iz proračuna za sanaciju zdravstva i mirovinskog osiguranja ide 22 milijarde kuna, i to je otprilike odraz tih troškova, objašnjava Lesar. Što se tiče rasta javnog duga, procjene Komisije u skladu su s očekivanjima. „Najvažnije je kakva će biti struktura tog deficita i duga jer ako će sve završiti u potrošnji i sanaciji, a ne promjeni sustava, onda Hrvatsku ne čeka ništa pozitivno“, ističe Lesar koji ne može biti optimističan sve dok u Hrvatskoj ne vidi industrijski razvoj.
I neki su domaći analitičari smanjili procjenu pada BDP-a Hrvatske analitičare nije iznenadilo smanjenje procjene Komisije o padu gospodarstva u ovoj godini jer su i neki od njih nedavno korigirali prognoze. „Procjena Komisije o nešto manjem padu gospodarstva temelji se na činjenici da bi prihodi od turizma mogli blago porasti“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, sredinom godine zabilježena su nešto povoljnija kretanja u trgovini na malo, no takve će trendove biti teško zadržati. Na to ukazuje i današnji podatak o padu potrošnje u rujnu jer je izostao veći utjecaj potrošnje stranih turista. „Sigurno je i da u četvrtom tromjesečju možemo očekivati nešto intenzivniji pad gospodarske aktivnosti, jer tada ona dominantno ovisi o domaćim čimbenicima, dakle o osobnoj potrošnji i kapitalnim investicijama, koji su i dalje pod pritiskom“, kaže Šantić, koji u ovoj godini očekuje pad BDP-a od oko 1,0 posto.
U idućoj godini, pak, očekuje rast BDP-a za 0,2 posto. „No, treba voditi računa o rizicima koji bi mogli rezultirati i nešto nepovoljnijim kretanjima. Prije svega se to odnosi na fiskalne rizike, odnosno činjenicu da bi fiskalna konsolidacija kratkoročno zasigurno rezultirala i negativnim učincima na gospodarsku aktivnost“, kaže Šantić. EK je još jedna u nizu institucija koje su u posljednje vrijeme smanjile procjene pada gospodarstva u ovoj godini. Hrvatska narodna banka u listopadu je objavila kako očekuje da bi pad BDP-a mogao biti blaži od 1 posto, koliko je očekivala prije. Nedavno su prognozu korigirali i analitičari Hypo Alpe Adria banke, smanjivši procjenu pada s 2 na 1,25 posto.
„Razlozi su uglavnom jednokratne prirode - od fiskalizacije, koja je potaknula 'seljenje' dijela sive ekonomije u formalnu, jačanja investicija u vrijeme izbora, rasta proizvodnje električne energije zbog izuzetno povoljne hidrologije te potrošačkog optimizma pred ulazak u EU“, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke. Međutim, upozorava na nedostatnu fiskalnu konsolidaciju, zbog čega će se iduće godine državni deficit osjetno povećati, a znatno će porasti i javni dug. „To što su malo kozmetički korigirane procjene BDP-a ne mijenja priču zbog koje ulazimo u postupak prekomjernog deficita. Manji pad BDP-a u ovoj i nešto veća procjena Komisije o rastu u idućoj godini nisu dovoljni za stabilizaciju javnih financija. A to je prava priča u vezi Hrvatske“, zaključuje Stojić.
Europski gospodarski oporavak prigušen i krhak U svojim jesenskim prognozama EK za cijelu Europsku uniju sada očekuje stagnaciju u ovoj godini, dok je u proljetnim prognozama predviđala neznatni pad aktivnosti, za 0,1 posto. Prognoza rasta u idućoj godini potvrđena je na 1,4 posto a u 2015. očekuju njegovo blago ubrzanje, na 1,9 posto. Komisija je potvrdila i da bi se gospodarstvo eurozone ove godine trebalo smanjiti za 0,4 posto, a blago je snizila prognozu rasta za iduću godinu, na 1,1 posto, s 1,2 posto koliko su prognozirali u svibnju. U 2015. godini rast bi u eurozoni po najnovijim procjenama trebao blago ubrzati, na 1,7 posto. "Sve je više naznaka da je europsko gospodarstvo dosegnulo točku zaokreta. Fiskalna konsolidacija i strukturne reforme u Europi stvorili su temelj za oporavak", ocijenio je europski povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja Olli Rehn.
