Vrdoljak je to rekao u Kijevu, gdje zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnog razvitka i fondova EU-a Brankom Grčićem sudjeluje na ukrajinsko-hrvatskom gospodarskom forumu. “Našli smo se u situaciji deficita koji nije prihvatljiv u razvijenim ekonomskim društvima i moramo rezati rashodnu stranu. Prihodna strana se više ne može povećati iz realnog sektora, nema više povećavanja poreznih davanja, jedino što nam može povećati prihodnu stranu je gospodarski rast”, izjavio je Vrdoljak za Hinu. “Ako 2015. i 2016. bude dosegnuo 2, 2,5 do 3 posto, tada će taj deficit biti kontroliran, a mi ga moramo iskontrolirati u tri godine, s time da najveće reforme treba pokazati u prvoj, 2014. godini”, poručio je Vrdoljak.
Ministar je rekao da “kako se bliži kraj godine tako i prognoze postaju realnije što se tiče 2013., a za 2014. je na nama da budemo puno bolji". Europska komisija u utorak je u svojim najnovijim, jesenskim prognozama smanjila procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 1,0 na 0,7 posto, no povećala je procjene državnog deficita i javnog duga. U idućoj bi godini, prema procjenama Komisije, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) trebao porasti 0,5 posto, a u 2015. godini 1,2 posto. I dok je smanjila procjenu pada BDP-a u ovoj godini, Komisija je povećala svoje procjene deficita opće države.
Sada procjenjuje da će iznositi 5,4 posto BDP-a, dok je u proljetnim prognozama očekivala 4,7 posto. U idućoj bi godini deficit mogao porasti na 6,5 posto, dok bi u 2015. trebao pasti na 6,2 posto BDP-a. Komisija je u novim prognozama povećala i procjenu javnog duga, pa sada očekuje da će u ovoj godini iznositi 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7, a u 2015. porasti na 69 posto. S obzirom na to, Hrvatska bi uskoro trebala ući u postupak prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
Potpredsjednik Vlade Grčić rekao je da je Hrvatska u smjernicama fiskalne politike već pokazala da će deficit biti ozbiljan i da se moraju poduzeti vrlo stroge reformske mjere. “Te mjere trebale bi rezultirati u 2014. s 2 do 3 milijarde kuna manjim deficitom nego je to projicirano u smjernicama, a to onda naravno zahtijeva i određene rezove", kazao je. Na pitanje hoće li se rezati povlaštene mirovine, Grčić je kazao da je već najavljeno 10-postotno smanjenje mirovina po posebnim propisima, koje su više od 5.000 kuna.
