"Prilikom prihvaćanja smjernica proračuna za 2014. Vlada je donjela niz mjera štednje kako bi se umanjio deficit, a predloženi zakon je jedan od načina štednje", pojasnio je ministar financija Slavko Linić, napomenuvši kako se takvim potezom štedi 200 milijuna kuna. Dosadašnji poticaji, naglasio je, nisu imali učinka na zbrinjavanje onih koji nemaju riješeno stambeno pitanje.
Poticaji su se isplaćivali u visini 10 posto od uplaćenih uloga, pri čemu je maksimalni ulog na koji su se državna poticajna sredstva mogla obračunati iznosio 5.000 kuna godišnje po štediši. "Štednja je dobrodošla, ali ćemo najprije naše deficite svesti ispod 3 posto, a privreda morat imati rast da bismo opravdali takva ulaganja iz državnog proračuna", poručio je Linić.
HDZ-ovu Ivanu Šukeru nije bilo jasno koji je smisao privremenog ukidanja poticaja te zašto se govori o uštedama u 2014. kada će, tvrdi, isplate poticaja uslijediti tek 2016. godine. "Ove godine je kamata za društveno poticanu stanogradnju isplaćena za 2011. godinu, pa prema tome ako se ukine 2014. učinak u proračunu vidjet će se tek 2016.", rekao je Šuker. "Zašto niste rekli da se više uopće neće poticati takva štednja, pa da tu priči bude kraj", upitao je ministra Linića.
Šukera je brinulo i što će se dogoditi ako se stambene štedionice uruše, obzirom da se u proteklih 13 godina iz proračuna u to uložilo dvije milijarde kuna. Igor Češek (HDSSB) uvjeren je pak kako će se iduće godine donositi novi zakon koji će trajno ukinuti takva poticajna sredstva. Ministar Linić priznao je da se, kada se pripremao zakonski prijedlog, zaista razmišljalo čak i o potpunom ukidanju takvih poticaja, no ipak se odlučilo da se ide samo na privremenu mjeru.
Nadica Jelaš (SDP) smatra kako bi predstojeći jednogodišnji moratorij trebalo iskoristiti za analizu postojećeg modela, ističući da si Hrvatska, u postupku prekomjernog deficita, ne može priuštiti nenamjensko korištenje proračunskih sredstava. Iako se složio kako postojeći zakon nije u potpunosti ispunio svoju svrhu te da ga treba mijenjati, HDZ-ov Goran Marić usprotivio se ukidanju poticaja. "Dugoročno rješenje bi bilo ne davati poticaje na kamatu na štednju, već subvencionirati kamatu na stambene kredite", kazao je Marić.
Po mišljenju laburista Zlatka Tušaka, predloženi zakon predstavlja daljnji proces sustavnog umanjivanja prava građana koji u konačnici može imati dalekosežene posljedice. "Građani su izgubili vjeru i uvjereni su da ih se želi oguliti gdje god se može. Pitanje je gdje je prag izdržljivosti i ne vidimo ni jedan razlog za donošenje ovakvog zakona", poručio je Tušak. Zastupnici su kratko razmotrili i predloženu odluku o osnivanju Odbora za Nagradu za promicanje prava djeteta.
