"Bit će još mnogo sastanaka. Očito je da su razgovori okrenuti samo tome kako da smanjimo naš proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a. I to i na strani vezanoj uz uštede, kao i na strani prihoda, i kroz reforme", izjavio je ministar LInić novinarima nakon sastanka s povjerenikom Rehnom. Kako je dodao, Vlada će o svim svojim programima, koje usvoji do kraja godine, izvijestiti Komisiju. "S Komisijom ćemo nastaviti razgovore o tome do polovine iduće godine", rekao je Linić.
Europska komisija će u petak dovršiti izvješće u kojem će ocijeniti krši li Hrvatska fiskalna pravila, koje će zatim biti upućeno Vijeću za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN). Pritom će Komisija analizirati podatke Eurostata i druge faktore kako bi se ustanovilo krši li Hrvatska pravila iz Maastrichta, prema kojima proračunski deficit ne smije premašivati tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a. Prema u listopadu objavljenim podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, deficit konsolidirane opće države krajem prošle godine iznosio je 5 posto BDP-a, više od dopuštenih 3 posto.
Prema tim podacima, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. godini iznosio 16,35 milijardi kuna, ili 5 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a. ECOFIN bi, prema neslužbenim procjenama, mogao na sastanku u prosincu potvrditi ulazak Hrvatske u EDP. Zemlje koje uđu u EDP imaju šest mjeseci, odnosno tri mjeseca u slučajevima posebno snažnog probijanja referentnih vrijednosti za postupanje po konkretnim mjerama koje su predložene za smanjenje deficita i/ili duga.
Nakon što zadano vrijeme istekne, Europska komisija provjerava učinkovitost zemlje kako bi utvrdila može li se EDP zaustaviti ili mjere treba pojačati. Hrvatska vlada ima rok od tri godine proračunski manjak spusti ispod 3 posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto BDP-a.
Za oko mjesec dana bit će poznate mjere koje će Europska komisija odrediti Vladi. U slučajevima u kojima je zemlja već bila 'kažnjena' ili kad su odstupanja od referentnih vrijednosti posebno velika, moguće je i uvođenje sankcija - za članice eurozone uplata depozit koji ne nosi kamatu u vrijednosti 0,2 posto BDP-a, a za ostale članice može se uvesti uskrata sredstava iz kohezijske politike.
